Na poljima nema radnika - tko će spašavati buduće berbe voća i povrća?

Poteškoće u pronalasku radnika za berbu ovosezonskog uroda imala je i Velika Britanija, no ondje su se poljoprivrednici snašli na prilično inovativan način.  

Naime, kako sezonski radnici iz raznih zemalja zbog pandemije nisu mogli doputovati, vlada je pokrenula kampanju pod nazivom 'Berite za Britaniju' kojom je pozvala javnost da nadoknadi izostanak sezonaca. Iako je bilo puno zainteresiranih koji su prošli osnovnu edukaciju o branju voća i povrća, pojedini farmeri intenzivno razmišljaju o puno trajnijem rješenju, umjetnoj inteligenciji, navodi Financial Times.

Roboti se još uvijek testiraju

No, dok se prototipovi berača još testiraju, proizvođači moraju vratiti uloženi novac pa su neki i odustali od određenih kultura. Jedan od primjera je i farma Pollybell sa sjevera Engleske, koja je ove godine odustala posaditi brokulu jer nisu bili sigurni da će uspjeti osigurati 50 radnika, koliko im je bilo potrebno za berbu.

"Čim zasadite usjev, i vaš je novac u zemlji i morate ga dobiti nazad. Ako to ne napravite, suočit će te se sa katastrofom“, rekao je Simon Pearson, direktor Instituta poljoprivredno-prehrambene tehnologije Sveučilišta u Lincolnu.

Oz, Dino i Ted: Roboti za suzbijanje korova ne zagađuju tlo, a rade i do 8 sati

Konzorcij iz Velike Britanije, koji podržava razne uzgajivače, ali i surađuje sa Sveučilištem Lincoln ubrzao je određene projekte robotike i automatizacije u nastojanju da se smanji šteta prouzročena nedostatkom radne snage na farmama.

Tvrtka Dogtooth Technologies iz Cambridgea razvija nekoliko prototipova ovakvih berača, a najviše pažnje polaže u onoga koji bere jagode. "Završavamo posljednja testiranja i dokazujemo financijsku održivost, a nakon toga ćemo biti spremni za povećanje proizvodnje", izjavio je osnivač i glavni izvršni direktor Ed Herbert.

Jedan radnik može nadzirati čak njih dvanaest

Jagode su se pokazale popularnim testnim materijalom za tvrtke koje se bave robotizacijom, budući da je branje bobičastog voća od velike vrijednosti, a duga sezona znači da će se strojevi dugo koristiti.

Kamere na "rukama" robota skeniraju plodove i određuju njihovu 3D lokaciju te procjenjuju je li svaka spremna za berbu. Plodovi se zatim šalju na promatranje gdje im se ispituje zrelost, veličina i moguća oštećenja te se nakon toga pakiraju. 

Osim čitavog dana, ovi strojevi mogu bez poteškoća raditi i noću, kad su temperature niže, što produljuje vijek ubranog voća i povrća, ističu u Dogtoothu. Jedan radnik može nadzirati dvanaest takvih mehaničkih berača, a svaki od njih radi brzinom pola čovjeka. 

Roboti će nas spasiti od gladi?

Američka tvrtka Harvest Croo Robotics trenutno testira stroj sa 16 robotskih glava, od kojih svaka ima šest ruku, a svaka ruka može ubrati tri ploda u 10 sekundi. Takav jedan robot bi u 20 sati rada zamijenio 30 ljudskih berača jagoda, procjenjuje izvršni direktor Joseph McGee. 

Također, ovakvi su se strojevi sve više počeli koristiti i za brojne druge usjeve. Tako je farma Pollybell razvila robot-kombajn za branje brokula, dok su inženjeri sva sveučilišta Cambridge izradili prototip koji može brati salatu.

Povećat će broj nezaposlenih?

Roboti će ljudima omogućiti lakše i bolje plaćene poslove, tvrdi Vishwanathan Mohan, predavač sa Sveučilišta u Essexu. "Radit će na farmi i umjesto da obavljaju repetitivne i fizički zahtjevne poslove, koji ne donose gotovo nikakvu zaradu te se prebaciti na neke lakše", kaže.

Kada je riječ o procjenama vremenskog perioda potrebnog da bi oni zaživjeli u proizvodnji, mišljenja se razlikuju.

Dron: Učinkovit pomagač i u voćarstvu - vidi i ono što ljudsko oko ne može

"Ako poguramo dovoljno jako i ove sezone dobijemo potvrdu koncepta, iduće bismo mogli imati komercijalne robote", kaže Pearson. No, nisu svi toliko optimistični. Mnogi smatraju da će za takav skok u razvoju poljoprivredne tehnologije biti potrebno barem desetljeće.

"Ono s čime se većina stručnjaka može složiti je da će ova inovacija povećati broj nezaposlenih i dodatno pogoršati ekonomiju", poručio je Ali Capper, predsjednik odbora Nacionalnog saveza poljoprivrednika za vrtlarstvo.