Na kakvim tlima je najbolje uzgajati trešnju?

Trešnja je veoma skromna voćna vrsta prema zemljištu. Najveće prinose i najbolji kvalitet ploda, postiže na dubokim, propusnim, rastresitim, umjereno plodnim i ocjednim ilovasto-pjeskovitim tlima. Najpogodniji tipovi su gajnjače, aluvijalni nanosi, karbonatni černozemi i lakše smonice, navodi Milena Zafirović Stojanović, stručnjak za voćarstvo.

Umjereno laka tla sa 60 odsto gline i 40 odsto pjeska odgovaraju trešnji dok ona sa više od 60 odsto gline nisu pogodna. Ne podnosi hladna, teška, zbijena i vlažna zemljišta, kao ni zaslanjena. Ako se posadi na takvom tlu, slabije rađa, osjetljiva je na smolotočinu i mraz. Nakon obilnih padavina može doći do zabarivanja, gušenja korijena sušenja i propadanje stabala.

Koje greške prave voćari kod berbe višanja i trešanja?

Može se gajiti i na skeletnim i na pjeskovitim tlima uz dovoljno vode i primjenu većih količina organskih đubriva. Veoma je važno na kojoj su podlozi sorte trešnje kalemljene pa tako podloga divlja trešnja zahtjeva duboka, rastresita, umjereno vlažna i plodna zemljišta. Podloga magriva podnosi suha, karbonatna i manje plodna tla, naglašava ovaj stručnjak.

Najviše joj odgovara slabo kisela ili neutralna pH reakcija

Što se tiče reakcije tla, najviše joj odgovaraju ona slabo kisele ili neutralne reakcije. Optimalna pH vrijednost za trešnju je 5,5 do 7,5, mada se uspješno može gajiti i na pH vrijednostima manjim od sedam, ukoliko je kalemljena na magrivu.

Za gajenje ove voćne vrste, zemljište treba sadržati najmanje dva odsto humusa, sedam miligrama P2O5 i 20 mg K2O u 100 gr vazdušno suhog tla. Ona koja sadrže više od 10 odsto fiziološki aktivnog kreča nisu pogodna jer se može javljati hloroza. Ako je kalemljena na divljoj trešnji i podlozi F 12/1 može podnijeti pet do 10 odsto aktivnog kreča, a ako se kalemi na magrivi podnosi 12-15 aktivnog kreča. Zemljišta koja imaju višak kreča mogu imati manje bora kao elementa.

Prednosti divlje trešnje kao podloge za kalemljenje

Inače, kako smo ranije pisali, kada je riječ o iskustvima sa terena, zabilježeni su uglavnom pojedinačni slučajevi trešnje koja je kalemljena na divljoj podlozi, ali u intenzivnim zasadima, odnosno, na većim površinama ne kalemi se na ovu vrstu. Stabla divlje trešnje jače su razvijena, donose više roda po jednom stablu, dugovječnija su, bolje podnose sušu. Osobine koje prenosi na novu voćku su bujnost, ali i otpornost prema bolestima.