• Štete od mraza
  • 15.04.2021. 12:30
  • Brčko distrikt, Brčko, Orašje

Mraz ipak nije svo voće poharao i obrao! Neki su dobro prošli

Prodor hladnog talasa pričinio je u pojedinim voćnjacima stopostotnu štetu, a u nekima je tek prorijedio najlošije plodove.

Foto: Danijela Plavšić
  • 186
  • 82
  • 0

Da poljoprivredni proizvođač nije lako biti, naročito voćar, ukazuju ovogodišnja dva talasa hladnog vazduha koja su "poharala" voćnjake širom Bosne i Hercegovine i to dvije godine za redom. Iz godine u godinu sve je teže biti proizvođač u "fabrici pod otvorenim nebom". Imajući u vidu neuobičajene vremenske prilike ili bolje reći neprilike, sve su veća ulaganja u proizvodnju, a proizvedeno sve teže plasirati.

Prodor hladnog talasa u noći između 7. i 8. aprila pričinio je u pojedinim voćnjacima stopostotnu štetu, a voćari stahuju i od trećeg hladnog talasa koji se najavljuje u narednih par dana, tačnije do kraja sedmice.

Najviše je stradalo voće koje je bilo u periodu cvatnje, dakle, ranije sorte te voćnjaci kojim se ne posvećuje dovoljno pažnje oko zaštite i ishrane bilja. Oštećene su trešnje, višnje, kajsije, šljive, dakle koštičavo rano voće i ranije sorte koje su bile u fenofazi pune cvatnje. U nekim krajevima su manje nastradle jabučaste vrste dok su na mikrolokalitetima štete do 50 posto. Treba napomenuti da su mladi, tek zametnuti plodovi više osjetljiviji na niske temperature (već na -1°C do -2°C) od samih cvjetova.

Borba s mrazom je skupa

Prema podatcima sa terena, najbolje su prošli voćari koji su ulagali u zaštitu kišenjem ili orošavanjem. Oni su uspjeli spasiti i do 100 posto roda, ali je takva zaštita skupa i imaju je samo najsavremeniji zasadi. Takozvana zaštita "lovci na mraz" koja podrazumijeva paljenje vatre i dimljenje te ventiliranje, prošla je sa manje efekta.

Orošavanje je učinkovito, ali skupo (Foto: Marko Kudec)

Marko Ivanović čiji se voćnjaci nalaze na području opštine Orašje daje osvrt na predhodne dane sa niskim temperaturama: "Konkretno u mom voćnjaku, što se tiče šljive, šteta je oko 50 posto što nije slučaj u svim voćnjacima na našoj teritoriji jer ima onih u kojima je šteta manje od 10 posto. Dakle, niske temperature su bile prisutne na mikrolalokalitetima", kaže, dodajući da je kod jabuke najviše je stradala sorta Crveni delišes pa Ajdared. 

Profesor Stanisavljević: Znanje je najbolji sustav zaštite od mraza

"U borbi protiv mraza, pet dana prije najave prvh niskih temperatura, pored ustaljene zaštite dodatno smo tretirali voćnjak sa aminokiselinama i biostimulatorom, hormonski preparatom, a to smo ponovili i nakon mraza", otkriva ovaj voćar koji ima 2 ha pod šljivom i 4 ha jabuke. Napominje da je o konačnoj šteti još rano govoriti. 

"Dok ne nastupe više temperature uočit ćemo još neke promjene", komentira navodeći da zbog niske otkupne cijene voća nije isplativo ulaziti u dodatna ulaganja u borbi sa mrazom imajući u vidu da francuske svijeće koštaju 10 evra, a potrebno ih je 300 do 400 na ha.

Voćari na području Ugljevika bolje prošli

Bahrija Ribić voćar sa područja Brčkog ističe da roda na šljivi Čačnska rana i Čačanska rodna (izrazito rane sorte šljive) ploda uopšte neće biti, kao ni na kajsijama. Smatra da će na ostalim sortama šljive šteta biti oko 50 posto. Voćari sa ovog područja također su tretirali zasad aminokiselinama i palili granje, ali nekog većeg efekta nije bilo jer se temperature spustila i do -5°C.

Voćari na području Ugljevika su nešto bolje prošli jer su imali temperaturu -1 do -2°C, a postoje mikrolokaliteti gdje i nije bilo niske temperature. "Imali smo sličnu situaciju kao i prošle godine. Po prvoj procjeni štete ne bi trebale biti veće od 10 posto i to u najgorem slučaju. U pojedinom voćnjacima niska temperatura je doprinijela samoprorjeđivanju najlošijih plodova što je ustaljen fiziološki proces kod koštičavog voća", pojašnjava za naš portal Darko Milošević istaknuvši da će preostali podovi biti krupniji i kvalitetniji što će uticati na bolju cijenu.

"Konačne štete ćemo moći sumirati tek za 10 do 15 dana kada nastupe topliji dani, odnosno, kad  fiziološki procesi voćke budu intenzivniji", komentira Milošević.

Osiguranje usjeva

Poljoprivredni proizvođači svjesni su posljedica sve lošijih vremenskih neprilika pa se iz godine u godinu sve više odlučuju za osiguranje svojih usjeva, a u tome najviše prednjače voćari. Osiguravajuće kuće sve više rade na podizanju svijesti poljoprivrednih proizvođača o važnosti te usluge u ovoj oblasti.

Kako tvrde, osiguranje nije trošak nego investicija, posebno ako se uzme u razmatranje i subvencija Ministarstva za poljoprivredu gdje Vlada Brčko Distrikta učestvuje sa 70 posto. 

Veliku štetu zbrajaju naši voćari (Foto: Bojan Kecman)

"Kod voćarske proizvodnje akcenat stavljamo na dopunsko osiguranje plodova od rizika proljećnog mraza ili ono za plodove voća od gubitka količine i kvaliteta što je specifično za konzumne sorte šljive, breskve, kajsije", pojašnjava nam Anđa Teodorović ispred kompanije Dunav osiguranja u Brčkom. Kaže kako njihovi osiguranici, kojih je iz godine u godinu sve više, znaju da se osiguranje od osnovnog rizika (grad, grom, požar) može zaključiti u bilo kom periodu dok ne dođe do vremenske nepogode, a dopunski rizik proljećnog mraza u periodu do 15. veljače, eventualno uz posebne saglasnosti do 1. ožujka.

"Kada se desi grad ili mraz, naši procjenitelji izlaze na teren u jako kratkom periodu, isti ili eventualno naredni dan. Vrši se predprocjena koja je prva u nizu te se uz dogovor sa osiguranikom predlažu dalje agrotehničke mjere koje bi mogle da ublaže posledicu neželjene i neočekivane atmosferske pojave. Zasad se prati do samog zrenja, kada se radi konačan obračun štete", otkriva Teodorović i dodaje kako je bitno da je kompletan portfelj osiguranja poljoprivrede reosiguran, što klijentima daje dodatnu bezbjednost ukoliko se desi šteta. 

"Cilj nam je omasovljavanje osiguranja poljoprivrednih kultura kao i voćarskih zasada kako bi naši klijenti dobili priliku da se koriguje i cijena ove usluge u njihovu korist", zaključuje. 

U budućnosti bi trebalo podstaknuti odgovarajuće državne institucije da se voćarima subvencionira zaštita od mraza adekvatnim programom mjera imajući u vidu učestalost godina s ovom vremenskom nepogodom te na skupoću antifrost sistema za orošavanje.


Tagovi

Štete od mraza Voćnjak Lovac na mraz Orošavanje Marko Ivanović Bahrija Ribić Darko Milošević


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dio radova koje smo uradile na današnjoj radionici quilling-a. Nije poljoprivreda, ali su motivi cvjetni.