• Zaštita od mraza
  • 14.04.2021. 17:00

Profesor Stanisavljević: Znanje je najbolji sustav zaštite od mraza

Svaki sustav zaštite, od jeftinog zadimljavanja do skupog orošavanja zahtijeva određeno znanje koje prije svega treba imati prilikom sadnje voćnjaka, poručuje izv.prof.dr.sc. Aleksandar Stanisavljević.

Foto: Deposit/mountainpix, D. Javorovic/PIXSELL
  • 129
  • 13
  • 1

Žuto upozorenje za snijeg i led, izdano je proteklih dana gotovo na svim područjima i naše zemlje, a prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS, očekuju nas dva dana sa ponovnom pojavom mraza. Novi je najavljen u noći sa srijede na četvrtak, 14. na 15. april te u noći sa četvrtak na petak. 

Noćašnja bi temperatura mogla ići do -3°C, a moguće je da će negativne temperature krenuti već u kasnim večernjim satima. Voćarima se stoga ponovno savjetuje da prisupe zaštiti svojih nasada primjenom fitoregulatora, antifrost sustema i zagrijavanja.

Prošlo je tek desetak dana kada je hladna fronta poharala voćnjake i vinograde diljem kontinenta. Voćari i vinogradari prateći prognozu bili su na iglama, mnogi nisu spavali, a štete, one će se tek zbrajati. 

Što uzgajivači voća uopće mogu napraviti da bi se zaštitili od ovakve vremenske nepogode? Zadimljavati? Širiti mreže? Paliti plinske grijače i vjetrenjače? Ulagati u lovce na mraz ili sustav orošavanja? No, puno prije svega trebalo je odabrati pravu lokaciju za voćnjak, ali i dobru podlogu te donijeti pravu odluku o trenutku rezidbe. 

Jedna od mjera - odgođena rezidba

"Kada vidimo da dolazi ovakva sezona, onda treba prilagoditi rezidbu, izazvati šok. Kao kada čovjeka boli desna ruka pa ga netko jako uštipne za lijevu. Tada zaboravi na prvotnu bol", slikovito opisuje izv. prof.dr.sc. Aleksandar Stanisavljević, predsjednik katedre za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (Hrvatska, op.a.). Nastavlja kako je isto i s kalibražom drveta jer nema svaki pup potencijal za preživjeti hladnoću. 

Kaže, netko tko ima manji voćnjak, može ga zadimljavati, ali niz vjetar. "Može se prethodno posaditi i kakva barijera poput bagrema, bambusa, grabove živice. Treba paziti i na strujanje vjetrova koje je važno i za oprašivanje", pojašnjava principe o kojima treba puno prije razmišljati. 

Ističe da u slučaju mraza od pomoći može biti i protugradna mreža ukoliko postoji "keep-in-touch" sustav kojim se ona može kompletno spustiti pod uvjetima da se dnevna temperatura, kada je topao dan, unutar voćnjaka akumulira. "Tada ona spusti i tu možemo dobiti temperaturu višu za jedan i pol stupanj", otkriva. 

Sustav orošavanja zahtijeva određene uvjete

Ističe kako efikasan sustav za voćare može biti orošavanje, ali je on skup jer zahtijeva određene uvjete. "Kao prvo, to je idealna lokacija i zemljište. S aktivnostima se kreće kada je nula i s isto toliko i završava. Ako je cvijet u pupu, velika je šansa da će ostati zaštićen. Ako je voćka procvala, šanse su manje, a gotovo nikakve ako je plod već zametnut", pojašnjava dodavši da su najugroženije marelice, kajsije, breskve, višnje, trešnje, ovisno o tome radi li se o ranoj ili kasnoj sorti. Kaže da je stoga najvažniji lokalitet. Čak je bolje izabrati sjevernu stranu jer su ondje manje razlike u kretanju vegetacije. 

Problem koji nastupa nakon orošavanja su moguće infekcije do kojih dolazi već oko 13°C i visoke vlage.

I kod orošavanja je važno imati dobar lokalitet (Foto: Depositphotos/mountainpix)

"Osim toga, ovaj sustav troši 30 kubika vode na sat po hektaru, a orošavanje traje po nekoliko sati. Morate imati zalihu vode za nekoliko dana pa treba procijeniti što se više isplati", poručuje Stanisavljević.  

Edukacija je na prvom mjestu

Kada je riječ o antifrost busterima na plin te ventilatorima, kaže da za njih i voćnjak treba biti drugačije koncipiran. "Jedan antifrost buster košta nekoliko tisuća eura, a dovoljan je za četiri hektara. Mora raditi čitavu noć, bez prekida ići u krug. Vjetrenjače su za specijalne lokalitete i bojim se da ih naši ljudi ne znaju koristiti", komentira te ističe kako se voćari premalo obraćaju stručnjacima prilikom projektiranja nasada. 

"Greške koje ste napravili prilikom sadnje, pratit će vas sve vrijeme. Zašto je problem obići nekoliko adresa, poslušati druge. Morate u sebe ulagati da bi izbjegli greške", poručuje. 

Ivan Hižman: Orošavati već kod nule

A grešku sa sustavom za orošavanje kojega je koristio prvi puta, nije izbjegao Ivan Hižman iz Pribislavca u Međimurju (Hrvatska, op.a.). 

Ovaj umirovljeni vodoinstalater sam je, uz pomoć shema i nacrta koje mu je kreirala jedna ovlaštena tvrtka, postavio cijevi te rasprskivač u već postojeću bušotinu, tek nekoliko metara od voćnjaka jabuka. Naime, kako kaže, oni već koriste podzemnu vodu iz mursko-dravskog bazena za navodnjavanje, ali i u kućanstvu. 

"Pratio sam prognozu na jednoj aplikaciji. Rekli su da će biti od 0°C do -1°C pa sam mislio, dobro, taj će minus razrijediti nešto malo cvjetova. Ali, ujutro je bilo -4°C. Na sreću, nisu svi pupovi bili otvoreni pa jabuke nisu jako nastradale", priča nam dodajući kako više nije dvojio treba li tu večer koristiti sustav. 

Zarobljene i zaštićene (Foto: Marko Kudec)

"Ako prognoza kaže da će biti minus, bit će. Samo je pitanje koliki. Zato sustav treba paliti već kod nule. Najbolje je u voćnjak prizemno postaviti termometre i pratiti temperaturu." To je i učinio te orošavao voćnjak veličine četvrtine hektara od 19 do 9 sati drugog dana. I tako tri dana zaredom. 

"Potrošili smo 130 kubika vode dnevno. No, važno je i to što je ispod voćki šoder pa je voda brzo otekla", pojašnjava ovaj Međimurac koji se voćarstvom bavi već 40 godina. Kaže, nekada je sadio na "sto šesticu" (M106 podloga, op.a.), no shvatio je da na tlu kojeg ima ona nikada nije bila bujna. Zato je prije više od deset godina posadio jabuke na podlogu M9. 

Do sada se od mraza, ako je bilo potrebe, branio dimljenjem. "Jedne sam godine skurio i vjenčano odijelo. Za dimljenje treba imati materijala i dimiti čitavo vrijeme", našalio se Ivan Hižman  zaključivši da mreže nikada nije koristio jer se bojao da ih ne pokida snijeg u slučaju da padne ili da pak onemoguće pčelama oprašivanje. 


Tagovi

Zaštita od mraza Antifrost sustav Orošavanje Koji je najbolji Zadimljavanje Lovci na mraz Vjetrenjače Minus


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.