Lošija svjetska proizvodnja maline, prilika za našu koju treba iskoristiti

Ovosezonski prinosi malina u Poljskoj, Ukrajini i Čileu nisu ispunili očekivanja, što bi moglo biti prilika za Bosnu i Hercegovinu, za izvoz jagodičastog voća na strano tržište, navodi Klix.ba. Domaći proizvođači se slažu da imamo potencijala za to i da bi ga sada trebali iskoristiti. 

Podsjetimo, u ovom sektoru proizvodnje bilo je dosta problema koji su mnoge natjerali da odustanu od uzgoja maline. Ipak, tokom 2020. godine stanje se malo popravilo tako da su voćari mogli da ostvare profit. 

Dodatnu mogućnost za unaprjeđenje domaćih uzgajivača predstavlja loša situacija u pomenutim zemljama jer se tražnja za ovim voćem na svjetskom tržištu ne smanjuje. 

"Ova voćna vrsta je izuzetno tražena na globalnom nivou u toku posljednje dvije godine, a pri tom su i otkupljivači povećali svoje kapacitete", navodi Dario Grgić, iz Grupacije proizvođača maline TK, dodajući da prema njihovim saznanjima ovaj trend će se nastaviti i u narednih par godina pa oni u 2021. očekuju maksimum. 

Strategijom do uspješne proizvodnje

Jedan od značajnijih izazova sa kojima se voćari suočavaju su klimatske promjene, međutim stručnjaci kao rješenje predlažu sredstva za zaštitu bilja novije generacije, koja pomažu da usjev opstane i na temperaturama do -5 C°. Takođe je veoma bitno stalno edukovati malinare, kako bi domaća proizvodnja mogla pratiti strane trendove. 

Isplaćen poticaj malinarima za prošlu godinu - ipak sačuvana liderska pozicija?

"Ako ne dođe do nekih nepredviđenih okolnosti, mislim da će nastupajuća sezona biti jedna od uspješnijih po pitanju prinosa, ali i cijene", smatra Grgić. 

Pored vremenskih prilika, još jedan problem u domaćem malinarstvu je i neodgovarajuća podrška države. Prema riječima Ivana Todića, direktora poljoprivredne zadruge "Srebrenica", u zavisnosti od cijene voćari se samoinicijativno odlučuju za uzgoj te je u jednom periodu došlo do prekomjerne proizvodnje, koja je na kraju dovela dovela do pada tražnje i propadanja plodova.

"Poljoprivrednci koji su već odustali od maline, neće joj se ponovo okrenuti i ulagati u nju dok sve one koji se i dalje bave ovim, država treba adekvatno stimulisati, prije svega stručnom podrškom ali i izradom strategija po regijama", ocjenjuje Todić. Ističe kako bi stručnjaci trebali da se angažuju da bi se proizvodnja podigla na neki viši nivo jer je u BiH dosta sitnijih farmera koji se bave ovim uzgojom u manjem obimu. 

Naša malina konkurentna na svjetskom tržištu

Domaća malina ranije je bila skoro potpuno izvozno orijentisana, kako prema evropskom tržištu tako i ka reginalnom. 

Udruženje poljoprivrednika FBiH smatra da je proizvodnja ovog voća jedna od važnijih u našoj zemlji. Zbog svog strateškog značaja, država bi trebalo da obezbjedi više poticaja za proizvođače.

"Uzgoj je na malim parcelama. Ova voćka je odlična za proizvodnju, ali i za zapošljavanje. Kod nas je tlo optimalno za njen uzgoj, a kada je riječ o kvalitetu, može se reći da je izuzetan, a što potvrđuju i analize koje mora proći prilikom izvoza", kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja.

Pored neophodne državne potpore, domaćim malinarima treba i dobar nastup na tržištu, što je opet potrebno definisati na svim nivoima vlasti.