Krušku nije htio dati u bescjenje: Siniša umjesto prodaje, puni kazan

Već 18 godina, Siniša Klјunić iz Gornje Mravice kod Prnjavora, bavi se voćarstvom i proizvodnjom rakije, a ljubav prema voću prirodno ga je usmjerila i ka destilaciji. Iako je ovogodišnja sezona imala svoje izazove, posebno zbog visokih temperatura i problema sa vodom, očekuje da će dobiti kvalitetnu rakiju od kruške.

"Gledamo da pečemo rakiju najkasnije 20 dana nakon odležavanja kruške, jer se vremenom gubi na kvalitetu", kaže Klјunić.

Zbog izrazito toplog ljeta, navodi kako ove godine nisu bili u mogućnosti da kominu drže na konstantnoj temperaturi. "Vrijeme je bilo promjenljivo, ali se kasnije sve smirilo. Nažalost, imamo problem i sa vodom, što nam otežava cijeli proces."

Niska cijena uticala na prodaju

Ove godine imao je oko 10 tona kruške i isto toliko šljive. Međutim, niska otkupna cijena kruške uticala je na odluku da voće preradi u rakiju, umjesto da ga proda.

"Cijena kruške se u prnjavorskom kraju i Potkozarju kretala od 35 feninga za sortu Santa Mariju do 80 feninga za Viljamovku, dok je sama berba koštala oko 30 do 35 feninga. Kada se sve sabere, vidite kakva je računica. Bio bi apsurd da krušku damo za te novce, pa smo odlučili da je preradimo u rakiju, koju možemo uskladištiti i pustiti da odleži, čekajući bolje dane", objašnjava Siniša.

U proizvodnji mu je, dodaje, najvažnije da rakija bude kvalitetna i da se proces odvija onako kako struka nalaže. Takav proizvod, kaže, ne može biti jeftin, jer svaki korak, nosi određene troškove.

"Trudimo se da napravimo kvalitetnu rakiju i da je ispečemo kako struka nalaže. Rakija takva ne može biti ni jeftina, jer sve košta dok se dođe do konačne kapljice", ističe Klјunić.

Šesta generacija majstora rakije: "Što ne bih pojeo, to ne bih ni pekao"

Ne teži jakoj rakiji, već onoj koja je prijatna za konzumiranje i u kojoj se osjete miris i aroma kruške. Tokom godina isprobavao je različite načine pečenja, a mnogo je čitao i učio o samom procesu. Posebno izdvaja savjete profesora Ninoslava Nikićevića, koji su mu pomogli da usvoji konkretna znanja o proizvodnji.

"Radio sam na razne načine, a najboljim mi se pokazalo da rakiju pečem dok gori, zatim je skinem, skupljam u posudu i onda radim prepek. Najbolje o kvalitetu svjedoče oni koji probaju moju rakiju i njihovo mišljenje", kaže on.

Ni žalost ni radost bez rakije

Od ovogodišnje kruške očekuje oko 1.000 litara destilata. Iako je bilo i boljih godina, smatra da će ovogodišnja proizvodnja, uprkos poteškoćama, donijeti dobar kvalitet. Klјunić primjećuje i da se rakija ponovo sve više vraća u svakodnevni život ljudi.

"Kod nas ništa ne može bez rakije, ni radosno ni žalosno. Rakija se vratila u narod i sve više ljudi konzumira rakiju nego neka druga obojena pića", navodi Siniša.

Govoreći o narednoj godini, smatra da bi cijena voća trebalo da prati rast ostalih troškova, jer kako zaključuje, proizvodnja postaje sve teže održiva.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor