Šesta generacija majstora rakije: "Što ne bih pojeo, to ne bih ni pekao"

Rakija "Osinjska zlatna osa" sa imanja porodice Gojić u Osinji kod Dervente ove godine je pokupila brojna priznanja na manifestacijama u Republici Srpskoj i Srbiji, potvrđujući vrhunski kvalitet domaće kapljice. Dragiša Gojić je šesta generacija u porodičnoj lozi koja peče rakiju, a tradiciju će naslijediti i njegov sin kao sedmi naraštaj. Iako su se na imanju godinama držali isključivo sopstvenih potreba, iskorak na takmičenja pokazao se punim pogotkom.

"Radimo rakiju od šljive, najviše, ali tu su i druge vrste - od jabuke, kruške, kao i travarica. Ja sam šesta generacija koja proizvodi rakiju, a moj sin će biti sedma. Učimo kroz godine, ali i danas učimo i napredujemo, trudimo se da svaki put budemo bolji", kaže Gojić.

Rezultati sve značajniji

Ove godine rezultati su posebno značajni. Na festivalu rakije u Žitištu njegove rakije osvojile su više priznanja u različitim kategorijama, dok je na festivalu u Apatinu nagrađena rakija od jabuke. Sa kruškom viljamovkom bio je prvi u Gornjoj Trnavi, dok je u Rači dobio priznanje za najbolju rakiju izvan Srbije.

Najveći uspjeh, kako ističe, predstavljaju zlatne medalje za viljamovku i šljivovicu osvojene na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Gojić danas ima voćnjak površine nešto manje od jednog hektara, a dio voća i otkupljuje. Ove godine šljiva je dobro rodila, a posebno se izdvaja crvena ranka, stara autohtona sorta koja se na njihovom imanju uzgaja generacijama.

"U voćnjaku imamo i stabla zasađena još osamdesetih godina prošlog vijeka. Iako su stara, i dalje daju veoma kvalitetan rod. Često upravo takva stara stabla daju kvalitetnu šljivu, dok su neke mlađe sorte osjetljivije i kraćeg vijeka", kaže Gojić.

Godišnje proizvedu do 400 litara

Za sada je naziv "Osinjska zlatna osa" dobila samo njihova šljivova rakija. Proizvodi se od više sorti šljive, među kojima su ranka, domaća bjelica i posavica, a posebnost proizvodnje ogleda se i u spajanju istih sorti iz različitih godina.

"Sam proces proizvodnje 'Osinjeske zlatne ose' je zanimljiv, jer najbolje rakije uvijek nastaju spajanjem iste sorte, samo različitih godina proizvodnje. To je rakija proizvedena od šljive ranke, domaće bjelice i šljive posavice", objašnjava Gojić.

Iz porodičnog voćnjaka godišnje poteče između 300 i 400 litara rakije, a dio ovogodišnje proizvodnje planiraju ostaviti na dugogodišnje odležavanje.

Bez nje nema prave rakije: Požegača u Višegradu preživjela i šarku i prognoze

"Nadam se da ćemo ove godine imati količine rakije koje ćemo moći ostaviti na odležavanju deset do petnaest godina, pa da tada potvrdimo da je ova godina bila fantastična", kaže Gojić.

Znanje, iskustvo i strpljenje

Iako je često gost sajmova i festivala, priznanja nisu jedini motiv. Kako ističe, ova okupljanja su prilika za promociju, ali i za upoznavanje ljudi koji se bave istim poslom i razmjenu iskustava.

"Finansijska dobit je kod nas na posljednjem mjestu, jer smo mi malo porodično gazdinstvo. Važno nam je da promovišemo ono što radimo, ali i da upoznamo nove ljude koji žive od ovog posla. Uvijek pomenem Nikolu Majstorovića iz Srbije, koji mi je dao mnogo savjeta i uputa kako da radimo što bolje", ističe Gojić.

Kada je riječ o proizvodnji rakije, smatra da su za dobar rezultat neophodni kvalitetno voće, strpljenje i posvećenost, ali i poštovanje tehnološkog postupka.

"Osnovna stvar važi za sve sorte - ono što ne bih htio da pojedem, to ne bih ni pekao niti stavljao u rakiju. Bitno je da se ispoštuje tehnološki postupak i ono što nauka kaže. Mi pokušavamo da spojimo tradiciju i nauku. Najvažniji faktor je vrijeme. Mora se imati strpljenja za proizvodnju, čovjek mora biti posvećen ovom poslu i znati svaki potez", kaže naš sagovornik.

Koja sorta grožđa daje najbolju lozovaču, komovicu, konjak i vinjak?

Tako se porodična tradicija, koja traje već šest generacija, nastavlja i danas – uz stare sorte, recepture i iskustvo predaka, ali i uz nova znanja i nastojanje da svaka naredna generacija napravi korak dalje.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor