Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ishrana voća
  • 19.04.2024. 09:00

Ključni dani za voće: Hoće li plodovi izdržati, kako će se hladnoća odraziti na rodnost?

Ukoliko vidite manje, žućkaste plodiće, sa svijetlo-žutom ili svijetlo-smeđom peteljkom, kao i slabo razvijenom čašicom, takvi plodovi će otpasti, tj. nisu se oplodili.

Foto: Bojan Kecman
  • 157
  • 24
  • 0

Još barem sedam dana voćke će biti u opasnosti od ranih jutarnjih mrazeva koji će, u velikoj mjeri, da odrede tok ovogodišnje voćarske sezone. Šteta je već zabilježena u nekim područjima zbog vlažnog snijega i nižih jutarnjih temperatura.

Ipak, postoje načini da se voćkama pomogne da lakše prebrode hladan period i donesu dobar rod. Na području Majevice, po svemu sudeći, došlo je do oštećenja na kruškama, naročito na sortama Abate Fetel i Konferans.

Narednih dana pojačati ishranu

Došlo je do opadanja plodova, a oni koji su ostali, u velikom procentu biće prstenovani što će da im smanji kvalitet, odnosno, ako opstane do berbe, takvi ići će u industriju. Slična sudbina može da zadesi i plodove jabuka, a takođe je ugrožena i šljiva, trešnja i višnja.

Narednih dana obavite prihranu

U narednim danima voćkama je potrebna pomoć da bi se završila dioba ćelija unutar plodova, a pomoć podrazumijeva što bolju ishranu, odnosno, opskrbljenost ključnim mikro i makroelementima, kako bi plodovi mogli nesmetano da se formiraju i rastu, uprkos lošim vremenskim prilikama.  Cvjetanje je skoro kod svih voćnih vrsta završeno i sad su najosjetljivije na niske temperature. Nezaštićeni plodići stradaju već na -1 stepen ispod nule.

Kako postupiti prema voćkama nakon snijega i minusa?

Da bi se rod, koliko toliko održao, narednih dana trebalo bi obaviti prihranu giberelinima, aminokiselinama kao i vodotopivim đubrivima koja u sebi sadrže bor, cink i mangan. Giberelini izazivaju izduživanje ćelija i veću krupnoću ploda, kao i manje šteta od stvaranja rđaste prevlake na plodovima. Mangan aktivira enzime i omogućava rast ploda, bor je energija za klijanje polena i njegov prodor do žiga tučka, a cink stimuliše hormone rasta.

Naravno, tu su i makroelementi kao što su azot, fosfor i kalijum. Svi ovi elementi trebalo bi da se dodaju prije, tokom i odmah poslije cvjetanja kako bi biljka bila opskrbljena, a plodovi bili dobro razvijeni, bez fizioloških poremećaja. Svi se mogu pomiješati s tim što je bolje da se giberelini koriste sami.

Voćke se mogu oploditi bez oplodnje

Ukoliko niske temperature potraju, naročito duže od dva sata, dolazi do oštećenja zbog pucanja ćelijskog tkiva. Stabla koja imaju dovoljno mikro i makroelemenata lakše će se izboriti sa mrazom i imaju šansu da se plodovi formiraju bez oplodnje, što se u voćarstvu zove partenokarpija.

Voćari će moći da iskoriste rod barem za industriju

Iako će većina tih plodova biti sitnija i, ako je mraz bio jak, deformisana, voćari će moći da iskoriste rod barem za industriju. Partenokarpiji je najviše podložna kruška i zato se u njenoj proizvodnji najviše koriste giberelini, aminokiseline i ostala vodotopiva đubriva.

Postoji više vrsta giberelina, u zavisnosti od sorti, i proizvođači moraju biti oprezni da kod npr. viljamovke ne izazovu izduživanje plodova koji onda, u slučaju slabije ishrane tokom proljeća i ljeta, neće dostići širinu potrebnu za svrstavanje u prvu klasu, a u prvu klasu spadaju plodovi promjera 65 mm i više.

Prskati pola dana prije mrazeva

Ali, uprkos svemu, proizvođači moraju da shvate da ništa od pomenutih sredstava ne garantuje veliki prinos, naročito u slučaju jačih mrazeva koji su, nažalost, sve kasniji i jači, odnosno, duže traju. U takvim situacijama slabo šta moće da pomogne ali će, ukoliko su upotrebljena navedena sredstva, ipak nešto roda ostati na stablima.

Važno je i da se prskanja obavljaju ne šest, već barem 12 časova prije mrazeva, naravno ukoliko je moguće od kiša ili snijega, da bi hormoni, aminokiseline i elementi ušli u biljno tkivo. Samo stablo u dobroj kondiciji može lakše da izdrži mrazeve. A njih će, po svemu sudeći, biti u narednim danima, naročito u višim krajevima.

Voćka se sama čisti u zavisnosti od raspoloživosti hranjljivih materija

Ishranjena stabla imaće bolju oplodnju i veći prinos i manje šteta na pokožici plodova koji ostanu. Tretmane treba ponoviti i odmah nakon mrazeva. Ako ostane ploda prvo naredno prskanje trebalo bi da bude sa kalcijumom kako bi plodovi imali jaču strukturu i bili otporniji na oštećenja.

Voćke se i same čiste

Mora se shvatiti da se ne mogu svi plodići oploditi, tj. zametnuti. Voćka se sama čisti i u zavisnosti od raspoloživosti i količine hranjljivih materija, više ili manje se čisti. Ukoliko vidite manje, žućkaste plodiće, sa svijetlo-žutom ili svijetlo-smeđom peteljkom, kao i slabo razvijenom čašicom, takvi plodovi će otpasti, tj. nisu se oplodili. Svi krupniji trebalo bi da ostanu. Ako se voćka bude dobro hranila biogenim elementima tokom proljeća, onda će biti i manje junskog opadanja plodova.

I vjetrovi otežavaju oplodnju

Visoke temperature prije posljednjeg zahlađenja dovele su do toga da je oplodnja bila slabija na voćnim vrstama koje su u to vrijeme bili u fazi punog cvjetanja. Fenski efekat doveo je do isušivanja žiga tučka i potpunog odsustva oplodnje na pojedinim vrstama voća.

U takvim situacijama pomaže navodnjavanje kap po kap i prskanje atomizerom. Međutim, efekat neće biti potpun ako su udari vjetra jači od 50 km/h kao što je nedavno bio slučaj.

Važan je kontinuitet u ishrani

Isto tako, trebalo bi da shvate još jedno. Voćka zahtjeva neprestanu pažnju koja predviđa zimsku i ljetnju rezidbu, kao i redovno đubrenje, bilo folijarno ili preko korijena. Drugim riječima, stajnjak ili peletirana organska đubriva, kao i vještačka đubriva, daju se u zimskom periodu, a u proljeće se ide opet sa vještačkim đubrivima.

NPK sa više fosfora i kalijuma, prije cvjetanja, a KAN odmah poslije. Pojedini ga bacaju tokom cvjetanja. Tokom jula dodaju se ponovo NPK đubriva sa više fosfora i kalijuma, preko korijena i folijarno. Da bi se biljka spremila za zimu, poslije berbe rade se tretmani sa više azota, ali se dodaju bor, mangan i cink, kako bi bili dostupni početkom naredne vegetacije. Azot dodat u tom periodu predstavlja pogonsko gorivo za stabla u proljeće, kad počinje listanje i cvjetanje. Ovo je naročito izraženo kod borovnica.

Sa ovakvom ishranom, plus tretmanima prije cvjetanja, tokom i u precvjetavanju, kada se koriste aminokiseline i vodotopiva đubriva, voćari mogu da računaju na dobre prinose. Ako postoji opasnost od mrazeva, dodaju se makro i mikroelementi, fitohormoni i aminokiseline, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjile štete od kasnih proljećnih mrazeva.


Fotoprilog


Tagovi

Ishrana voćaka Mraz Fenski efekat Žig tučka Partenokarpija Giberelini Aminokiseline Fitohormoni


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.