Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Niske temperature i mrazevi imaju negativan uticaj na osnovne fiziološke procese u biljkama na taj način što ih prvo usporavaju, a zatim ih i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.
Pored navedenog, kristali leda takođe vrše i veliki pritisak na zidove stanica, kako se uvećavaju, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.
Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Životni procesi biljaka zavise od oscilacija idealnih - maksimalnih i minimalnih temperatura. Maksimalne i minimalne temperature predstavljaju ključni faktor za uspijevanje biljaka, ali i njihov geografski raspored. Niske temperature korisne su u zimskom periodu za održavanje života voćaka u toku zimskog mirovanja, ali takođe su i nepovoljne zbog mrazeva. Najčešće se javljaju u toku zimskog mirovanja ili kasnije u početnim fenofazama vegetacije, kada su i najopasniji.
Prema riječima savjetodavke Snežane Janjić, u toku jačih zima mogu nastati slabije ili jače povrede tkiva i pojedinih organa voćaka uslijed mrazeva, koje obično ne dovode u pitanje samo održavanje voćaka. Tako mogu da izmrznu u potpunosti ili djelimično: cvjetni pupoljci, nedozreli vrhovi mladara, tanje grančice u unutrašnjosti krune, koje su bile jače zasjenjene ili grančice jače opterećene rodom predhodne vegetacije.
"Uslijed izmrzavanja mogu se javiti pukotine ili nekrotične pjege. Slične promjene mogu nastati i na korjenu, što je vrlo nepovoljno za održavanje i rodnost voćaka. Mnoge posljedice izazvanim niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. Zatim potrebna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazeve," objašnjava Snežana.
Agrotehničkim mjerama neophodno je spriječiti bujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije ili jača oštećenja organa uzorkovana štetočinama. Značajne rezultate u praksi dala je mjera krečenja stabala i snažnijih grana, na jesen. Krečenje voćaka ima prednost jer u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja mladih stabala od kasnih proljetnih mrazeva.
Na osnovu istraživanja, urađena je skala izmrzavanja i utvrđene su kritične temperature vazduha: za zametnute plodove kritične su temperature u intervalu -1°C do +2°C, otvorene cvjetove ugrožavaju temperature od –3°C pa naviše. Neotvoreni pupoljci stradaju na temperaturama od -5°C do -8°C. Kambijum ugrožavaju temperature od –10°C, a neodrvenjeli dio stabla, apsorptivnu sposobnos korjena, kao i čitavu biljku, ugrožavaju temperature od –25°C do – 35°C.
Opasnost od pojave mraza znatno je manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, ali i na južnim obroncima. O ovim okolnostima potrebno je voditi računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze. Neophodno je da se svaki voćar upozna sa tehnologijom procesa zaštite od mraza, ali i da pravovremeno ulaže u tehnologiju jer u protivnom mraz će, vrlo vjerovatno, prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani rod, a što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.
Tagovi
Autor
