Krečenje stabala - koje je najbolje vrijeme?

Jedna od nezaobilaznih aktivnosti u voćnjacima velikog broja voćara, tokom zimskih mjeseci, jeste krečenje. Ova zaštitna mjera sprovodi se od pojedinačnih stabala na okućnicama pa sve do intenzivnih zasada na većim proizvodnim površinama. Jedna je od aktivnosti koja se kod nas prenosi "sa koljena na koljeno" primjenivši se često na pogrešan način, uslijed čega krečenje gubi svoj smisao i suštinu, a greške su isključivo u samom vremenu obavljanja ove aktivnosti.

Obilazeći voćnjake u Crnoj Gori prvo zbog pregleda zdravstvenog stanja, sakupljanja simptomatološkog biljnog materijala, a zatim i rezidbe, jedna stvar često čovjeku "upadne u oko", a to je krečenje u martu i aprilu. Krečenje u ovim mjesecima predstavlja jako veliku grešku, koja ovu aktivnost čini besmislenom. 

Kada je najbolje obaviti krečenje?

Ovo je pitanje od krucijalnog značaja, jer krečenje je potrebno isključivo obaviti u periodu od momenta otpadanja lišća do pojave prvih mrazeva, što znači prije početka zime. U nekim regionima se ono može obavljati do polovine januara, ali to sve zavisi od klimatskih faktora u samom regionu. Ukoliko zima obiluje velikim brojem kišnih dana, uslijed čega dođe do spiranja boje sa stabala, poželjno je ponoviti krečenje početkom proljeća.

Jedino sa pravovremenim krečenjem, ono ima svoju punu efikasnost. Krečiti početkom proljeća je samo bespotrebno trošenje novca kao i vremena kog je u poljoprivrednoj proizvodnji uvijek malo, jer borba sa klimatskim faktorima, bolestima, štetočinama i na kraju tržištem je neprestana. 

Razlozi za krečenje stabala 

Podsjetimo, krečenje je veoma značajno iz većeg broja razloga kako u voćnjacima u hladnijim regionima sa većom nadmorskom visinom, tako i u nešto toplijim regionima.

• Tamna kora drveta voćki u velikoj mjeri upija toplotu uslijed čega se drvo brzo zagrijava i dolazi do ranog kretanja vegetacije, što u regionima sa poznim proljetnim mrazevima predstavlja jako veliki problem. Krečenjem se usporava kretanje vegetacije minimum 7-10 dana zbog toga što bijela boja reflektira sunčeve zrake i usporava kretanje vegetacije. 
• U regionima sa velikim kolebanjima temperature u periodu dan/noć u toku zimskih mjeseci dolazi do pucanja kore tzv. "mrazopuca" uslijed čega se stvaraju pukotine koje predstavljaju ulaz mnogim štetnim organizmima. 
• Krečenje nema insekticidno djelovanje, ali djeluje dezinfekciono utičući na prezimljujuće forme bolesti i štetočina, a takođe i kao repelent za glodare.
• Efikasno suzbija i mahovinu na stablima.
• Kod mladih stabala koja nemaju još odebljalu koru bijela boja mnogo znači i u toku ljetnih mjeseci jer reflektuje sunčeve zrake i sprečava ožegotine na kori, što je jako značajno u onim regionima sa žarkim ljetima. 

Receptura smjese i tehnika krečenja

Krečnu smjesu treba napraviti od provjerenih komponenti, kupljenih u legalnim tokovima, poljoprivrednim apotekama sa urednim rokovima dejstva izdatim od strane proizvođača. Smjesa se sastoji od: 

• 5 kg negašenog kreča, 
• 500 g kuhinjske soli
• 250 g sumpora
• 100 g bakarnog preparata.

Nakon miješanja smjesu zagasiti sa 8-10 l vode dok se ne dobije radni rastvor konzistencije krečnog mlijeka. Krečenje je potrebno obavljati tokom suhih dana kada je temperatura vazduha iznad 0 °C, jer u suprotnom krečna opna mrzne i odvaja se od drveta. Krečenjem se ne obuhvata samo deblo (stablo) već i ramene grane prve etaže pa čak je poželjno i nekih 20-30 cm iznad njih, naročito kod mladih voćki koštičavog voća. 

Isključivo se obavlja četkom kojom je potrebno dobro napuniti pukotine u kori i račve grana. Tokom krečenja smjesu je potrebno s vremena na vrijema promiješati kako ne bi došlo do taloženja. Prilikom krečenja boja na stablu će biti prozračna jer je još uvijek vlažno, ali sušenjem će doći do pojave bijele boje.