Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • "Mirovanje" voćaka
  • 16.01.2025. 09:00

Kako temperaturne oscilacije utiču na voćke? Šta ako dođe do oštećenja?

Toplotni suficit u ovom periodu mirovanja ometa razlaganje inhibitora rasta i produžava trajanje fiziološkog mirovanja.

Kako temperaturne oscilacije utiču na voćke? Šta ako dođe do oštećenja?
Foto: Shutterstock/J. Lekavicius
  • 97
  • 7
  • 0

Veći dio prošle sedmice obilježilo je toplo vrijeme za ovo doba godine. Krajem sedmice, sa prvim danima vikenda, došlo je do zahlađenja i pada temperature na uobičajene vrijednosti za prvu polovinu januara. Da li su i na koji način ovako visoke temperature i nagli prelazak u minus uticale na voćke? 

Prije svega, svakako nisu pogodovale voćkama sa kraćim periodom biološkog (fiziološkog) mirovanja. Broj dana za fiziološko mirovanje kod pojedinih vrsta voćaka je sljedeći: višnja 45 do 60, trešnja 30 do 45, šljiva 30 do 60, breskva 45 do 60, jabuka 45 do 60, kruška 45 dana.

Značajno je istaći da temperature iznad 5 oC u biološkom mirovanju utiču na njegovo produženje. Pri temperaturama višim od 10 oC dolazi do poremećaja u formiranju generativnih (cvijetnih) pupoljaka. Toplotni suficit u ovom periodu mirovanja ometa razlaganje inhibitora rasta i produžava trajanje fiziološkog mirovanja. Ne tako rijetko, voćke nisu dovoljno izložene niskim temperaturama što rezultira nepravilnim odvijanjem biohemijskih procesa u tkivima voćaka, što utiče na tokove razvoja ćelija, tkiva i organa u narednoj vegetaciji (opadanje cvjetova, njihovo neoplođavanje, opadanje plodića).

Pucanje kore i grana

Pri prelazu iz biološkog mirovanja u vegetaciju, dešava se prvo proces "raskaljivanja" (povećanje vode u ćelijama organa voćaka, počinje kretanje sokova...), što je bio slučaj u prvoj polovini januara. Zbog toga, u godinama kada su ispoljene više temperature u prvoj polovini januara, odnosno kada su izražena veća temperaturna kolebanja, dolazi do oštećenja na dijelovima stabla, koja su izložena jačem zagrijavanju, u vidu pucanja kore na deblu i skeletnim granama voćaka.

Zašto krečiti voćke i kako napraviti pravu smješu?

Ova pojava je česta na južnim stranama, gdje uslijed intenzivnijeg zagrijavanja i velikih oscilacijama u dnevnim i noćnim temperaturama dolazi do pucanja kore na deblu i stvaranja ožegotina i izmrzlina ukoliko su noći hladne, a dani topli.

U cilju što bržeg i lakšeg zarastanja ovih izmrzlina treba što prije odstraniti dio kore sve do zdravog tkiva, pa onda ranu premazati kalem voskom.

Obavezno krečenje

Da podsjetimo, radi sprječavanja pojave izmrzlina i "mrazopuca", na voćnim stablima treba obaviti krečenje debla i dijelova ramenih grana i to što prije. Zaštita krečenjem se zasniva na bazi bijele boje, koja odbija sunčeve zrake i otežava zagrijavanje debla, a time i kretanje sokova. 

Uklonite mumije sa stabala: Poželjno je i krečenje prije proljeća

Voćke kajsije, na primjer, u toplom periodu zime se brzo bude, kreće kruženje sokova i ako naglo uslijedi hladan period sa negativnim temperaturama od - 5 do - 10 °C, u sudovima floema i ksilema se stvaraju kristali koji razaraju sprovodna tkiva. Takva voćka živi od rezervi nekoliko mjeseci ili do juna, kada počinju i visoke temperature i kada voćke imaju potrebu za većom količinom vode, a njena oštećena sprovodna tkiva ne mogu da je dovedu, pa nastaje krah voćke. Voćka malaksava i naglo se suši, odnosno, dolazi do apopleksije ili zelenog uvenuća kajsije.


Tagovi

Visoke temperature u januaru Završetak biološkog mirovanja voćaka Poremećaji u organima voćaka Proces "raskaljivanja" Pucanje kore na južnim stranama voćaka Premazivanje rana kalem voskom Krečenje debla Pojava apopleksije kajsije


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.