Kako su voćari preživjeli mraz - najviše oštećena jabuka Ajdared?

Iako su meteorolozi najavili temperature i do četiri stepena ispod nule, zbog čega su se voćari, s razlogom, pribojavali mraza, ova godina će biti bolja za njih u odnosu na prošlu. Uostalom, da se ponovila prošlogodišnja situacija kada je mraz desetkovao prinos krušaka, breskvi i šljiva, još više voćara bi odustalo od bavljenja proizvodnjom ovih kultura.

Generalno, sorte voća kod kojih pupoljci nisu bili skroz otvoreni, odnosno, nisu bili u fazi cvjetanja, nisu pretrpjele značajnija oštećenja, ali je skoro isti slučaj i sa sortama koje su bile u fazi punog cvjetanja.

Manja šteta

Kod breskve, šljive i kruške, koje su, u većini područja, bile u fazi punog cvjetanja, prema prvim izvještajima s terena procenat oštećenja manji je od očekivanog, naročito u višim područjima. Zabilježene su temperature od -1 u istočnim krajevima pa do -6 stepeni na zapadu.

U pojedinim opštinama, kao što su Kozarska Dubica i Kostajnica, na voćkama se formirao snježni pokrivač koji je padao dan prije mraza i ostao veći dio narednog dana, čak i u noći kada je bio mraz. Oštećenja plodića na šljivama kreću se od 20% do 30% u sjeverozapadnom dijelu RS, dok se na sjeveru, u opštinama Gradiška i Laktaši, još prikupljaju podaci.

U istočnom dijelu skoro da i nije bilo oštećenja. Mraz nije dugo trajao, najduže šest časova što nije ni malo, ali su voćke ipak izdržale udar. Najviše su niskim temperaturama bile izložene rane sorte kao što su čačanska rana i čačanska ljepotica, dok čačanska rodna i naročito Stenlej, iako su bili u fazi skoro pa punog cvjetanja, najvjerovatnije nisu pretrpjeli znatnija oštećenja. Na stablima, kažu voćari, nikada nije bilo više rodnih pupoljaka, a razlog tome je slab rod u prošloj godini, tako da je ovaj mraz došao i kao vid prorjede plodova na stablima.

Sada je definitivno jasno da šljive, a i sve voćke, bolje podnose niske temperature, odnosno, mrazeve, kada su u fazi cvjetanja jer listići unutar kojih se nalaze plodići ipak, koliko toliko, štite ga od izmrzavanja. Mnogo su osjetljivije u fazi tek formiranog plodića kada i temperatura od -1,5 ispod nule, ako traje dva do tri časa, znatno smanjuje rod.

Oštećenja na jabukama?

Što se tiče krušaka i one su bile u velikoj opasnosti od mraza. U regionu Gradiške, prema izjavama voćara, zabilježene su štete na sortama Viljamovka i Junska ljepotica, ali još nema konkretnih pokazatelja kolika je šteta, procentualno. Na sorti Abate Fetel koja je dosta zastupljena, za sada nema pokazatelja o jačim oštećenjima.

Interesantno je da voćari iz Gradiške od kojih su neki, u mraznoj noći, koristili i sistem za orošavanje, procjenjuju da je najviše oštećenja pretrpjela jabuka, i to sorta Ajdared, koja je najzastupljenija u voćnjacima. U pojedinim selima šteta je od 70% do 80% što je podatak koji je jako čudan budući da pupoljci nisu bili u fazi cvjetanja već, u većini zasada, roze pupa, kada se mogu trpjeti niže temperature. U narednim danima vidjet će se jesu li bili u pravu i da li je šteta zaista toliko velika.

I breskva dobro prošla

Voćari u Republici Srpskoj prije tri godine posljednji put brali su breskve. Iako je bila u fazi punog cvjetanja, ako je vjerovati izvještajima sa terena i ona je preživjela udar niskih temperatura.

Vinogradarska breskva i važnost očuvanja starih sorti

Trešnje i višnje, također, nisu imale većih oštećenja dok je jedino kajsija ponovo desetkovana ranim mrazevima, ali ova voćka se, zbog ranog cvjetanja, sve manje uzgaja zbog čega niko više i ne obraća pažnju na nju.