• Kruška
  • 09.01.2021. 14:00

Kako regulisati rodnost kruške?

Za uspješno plodonošenje kruške na većim nadmorskim visinama i aridnim rejonima najmanje su povoljni južni, istočni i otvoreni položaji. Prvi zbog nedostataka vlage, drugi zbog opasnosti od mrazeva u fazi cvjetanja, a treći zbog jakih vjetrova.

Foto: Bojan Kecman
  • 171
  • 15
  • 0

Prilikom podizanja zasada kruške kao imperativ nameće se pravilo da ovu voćnu vrstu treba gajiti u rejonima gdje za nju postoje povoljni uslovi: klimatski, zemljišni i orografski. Ali, i pored toga može se pogriješiti pri podizanju voćnjaka. Najčešće se griješi prilikom izbora zemljišta i položaja, naglašava stručnjak za voćarstvo, Ivana Gligorijević.

Kruška može redovno i obilno rađati samo ako je posađena na dubokom, aerisanom i plodnom tlu, povoljnog vodno - vazdušnog režima. Ako su zasađene na nepogodnom terenu, prije svega po fizičkim osobinama, treba nastojati da se one što prije poprave. Teška, zbijena i vlažna tla popravljaju se dreniranjem, humifikacijom, a ponekad i kalcifikacijom. Laka i pjeskovita trebalo bi obilno đubriti organskim hranjivima.

Za uspješno plodonošenje kruške na većim nadmorskim visinama i aridnim područjima najmanje su povoljni južni, istočni i otvoreni položaji. Prvi zbog nedostataka vlage, drugi zbog opasnosti od mrazeva za vrijeme faze cvjetanja, a treći zbog jakih vjetrova.

Pogrešan izbor sorti oprašivača

S obzirom na to da je kruška praktično samobesplodna, jasno je da je njeno uspješno gajenje između ostalog uslovljeno i pravilnim izborom sorti oprašivača. Ukoliko dođe do greške kod odabira oprašivača efikasan način je prekalemljivanje sorte, a dok se to ne uradi rodnost se može poboljšati unošenjem grančica u vrijeme cvjetanja pogodne sorte oprašivača.

Koje su idealne podloge za kalemljenje voća i iz kog razloga?

Kako smo ranije pisali, najbolja podloga za špalirno gajenje krušaka je dunja. Međutim, pri kupovini sadnica treba obratiti pažnju na sorte koje su vegetativno nedovoljno podudarne sa dunjom kao podlogom.

Preduboka sadnja

Preduboko posađene slabo napreduju i vrlo malo rađaju. Ako se ova greška primjeti još dok su stabla mlada, najbolje je da se izvade iz zemlje i ponovo zasade na odgovarajuću dubinu. Međutim, ako su starija, presađivanje nije dobar metod. U tom slučaju treba u vidu zdjele otkopati zemlju oko stabla do korjenovog vrata.

Na taj način poboljšava se vodni, vazdušni i toplotni režim tla u zoni korjena, čime se podstiče vegetativni porast, diferenciranje cvjetnih pupoljaka, bolje zametanje plodova i obilnije plodonošenje, navodi ovaj stručnjak.

Prevelika bujnost

Pretjerana bujnost je u suprotnosti sa obilnom rodnošću. Najčešće se javlja kod stabala gdje je kalemljene obavljeno na sijancu divlje kruške ako se preobilno đubri azotom, a može biti posljedica i preoštre rezidbe. Ako se to desi, treba smanjiti bujnost prstenovanjem, stavljanjem metalnih pojaseva, paranjem kore ili savijanjem grana.

Prstenovanje se obavlja na deblu ili ramenim granama u zavisnosti od debljine. Na stablu se (najčešće na oko centimetra ispod prve ramene grane) izreže kora, u vidu prstenova, širine 0,5-1 cm. Ova mjera obavlja se u prvoj polovini maja (oko mjesec i po dana prije početka diferenciranja cvjetnih pupoljaka), da bi se pojačalo nagomilavanje ugljenih hidrata na dijelu iznad prstenova, čime se uspostavlja fiziološka ravnoteža sa azotom, što je preduslov za diferenciranje cvjetnih pupoljaka, odnosno plodonošenje.

Pravilna rezidba kruške za bolji i kvalitetniji rod

Bujnost se može smanjiti, a rodnost ubrzati i stavljanjem metalnih pojaseva na deblo. Oni se obično stavljaju pri dnu, najkasnije do početka maja. Njihovo dejstvo se zasniva na otežanom ili potpunom prekidu rada sekundarne kore, usljed urastanja pojaseva u deblo prilikom njegovog sekundarnog debljanja. Time ugljenohidratna hrana ne može u potpunosti proći iz krune u korijen, čime se smanjuje bujnost i poboljšava diferenciranje cvjetnih pupoljaka. Čim se primjeti da pojasevi počinju urastati u koru debla, treba ih skinuti.

Paranje kore i ramenih grana, još je jedan vid smanjenja bujnosti i povećanja rodnosti stabla. Izvodi se oštrim nožem počev od osnove ramenih grana pa naniže, pravljenjem zasjeka 30-40 cm dužine sa prekidima od dva do tri centimetra i skretanjima lijevo i desno od prvog zasjeka. Tako se radi sve do korjenovog vrata. Kora se para rano u proljeće, najčešće u aprilu.

Savijanje grana je najjednostavniji postupak za smanjenje bujnosti. Obavlja se tako što se prvo saviju i vežu za niže, duže i jače grane pa zatim slabije i tanje.

Iznurenost stabla

Ukoliko se u gajenju ne primjenjuju redovno i pravilno sve agrotehničke mjere ili ako je zasad oštećen gradom ili jakim mrazem, stabla se brzo iscrpe i sve manje rađaju. Da bi im se povratila snaga, potrebno im je prije svega obilno đubrenje kako organskim, tako i mineralnim đubrivima, jače orezivanje, a po potrebi i podmlađivanje i redovna zaštita od prouzrokovača bolesti i štetočina, ističe Ivana Gligorijević.


Tagovi

Uzgoj kruške Rodnost Sadnja kruške Bujnost Prstenovanje Paranje kore


Autorica

Julijana El Omari

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...