Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Kruškina buva
  • 11.01.2022. 11:00

Kada je vrijeme za prvi tretman protiv kruškine buve?

Dva su momenta koja određuju tretmane. Prvi je spriječavanje polaganja jaja, naročito u februaru i martu, a drugi ljetnja rezidba

Foto: Bojan Kecman
  • 1.236
  • 181
  • 0

Voćnjaci koji izgledaju kao da je preko njih prešao požar, odnosno, sa crnom korom na stablima i granama, pokazatelj su samo jednog – kruškina buva (lat. Psylla spp.) odradila je posao u prethodnoj vegetaciji. Uradila je ono što najbolje zna, napala je stablo, izlučila mednu rosu, prenijela viruse i iscrpila ga. 

Napad je pokazatelj još jedne činjenice. Tretmani koji su se upotrebljavali za zaštitu od ove štetočine nisu odrađeni na vrijeme.

Spriječiti polaganje jaja prve generacije

Dva su momenta koja određuju tretmane. Prvi je spriječavanje polaganja jaja, naročito u februaru i martu, a drugi ljetnja rezidba, koja se vrši prilikom prelaska štetočine iz faze jajeta u fazu larve, kada su jaja narandžaste boje, što se dešava krajem maja i kasnije tokom vegetacije, ako se pojave još tri ili više generacija buve.

Dolaskom klimatskih promjena razvukao se period polaganja jaja od strane imaga. Čim se temperature u februaru, nekoliko dana, ustale na više od 10°C, dolazi do leta imaga iz okolnih šuma i polaganja jaja na nabore grančica i pupove, odnosno, njihovu bazu. Polaganje se nastavlja i tokom marta tako da u periodu februar – mart, moraju da se vrše tretmani koji će to spriječiti.

Paziti na odabir sredstva

Mnogi voćari koriste bakarna sredstva i mineralna ulja kojima se, uz veću količinu vode, pokrivaju svježe položena jaja. Ova sredstva koriste se u februaru i martu, a neki voćari koriste insekticide koji djeluju prvenstveno na imago i sprečavaju ga da položi jaja.

Ovaj voćnjak izgleda kao spaljen

Zašto se, uprkos tome, dešava da se već krajem aprila i početkom maja pojavi prva generacija kruškine buve? Razlog je u češćim kišama ili snježnim padavinama koje će saprati depozit sa površine grane ili pupa, čak iako je prilikom prskanja korišten okvašivač, kao i pogrešnom trenutku tretmana. Do njega najčešće dolazi kada je već položen veći broj jaja, a ako nije urađena ljetnja rezidba, sredstva ne mogu da dođu do svih dijelova krošnje u kojima su položena jaja.

Glina i kreč za prvu generaciju buve

Dakle, rješenje je u praćenju leta imaga i odabiru pravog trenutka za nanošenje zaštitnog sredstva koje će da spriječi imago da položi jaja. Čim se vidi prvi imago na stablima, vrijeme je za tretman.

Koja se zaštitna sredstva mogu koristiti? Sudeći po uspjehu posljednjih nekoliko godina u mnogim voćnjacima u opštini Gradiška, kaolinska glina predstavlja jedno od najboljih rješenja. U količini od 50 do 60 kg po hektaru, na 1000 litara vode, i uz podršku okvašivača u vidu jestivog ulja ili nekog drugog koje može da se kupi u poljoprivrednim apotekama, glina može da spriječi polaganje jaja i napad prve generacije buve, čak i u slučaju češćih kiša i snijega.

Druga opcija je krečenje cijelog stabla, uz dodatak sumpora i soli. I glina i kreč stvaraju bijeli film na njegovoj površini, a to iritira imago buve kada polaže jaja, a istovremeno dolazi i do toga da ona ne može da osjeti gdje je stablo. I glina i kreč mogu duži period da ostanu na površini tako da sa velikom sigurnošću može da se kaže da u takvim voćnjacima neće biti napada prve generacije ovog insekta.

Treća opcija je upotreba repelenata u vidu začina kao što su lukovi, čili paprike, sirće i soda bikarbona koje miješanjem daju so. Što god jači mirisi, veće su šanse da se odbije štetočina. Međutim, i uz upotrebu okvašivača, efekat treće opcije je kratkotrajan jer brže dolazi do spiranja sa površine grana i pupoljaka.

Može i bez tretmana

I četvrta opcija – nemojte prskati ni sa čim. Ostavite prirodnim neprijateljima kao što su bubamare koje se, u velikom broju, pojavljuju u voćnjacima u kojima je u prethodnoj vegetaciji zabilježen jak napad, da odrade posao. Zlatooka takođe tokom ljeta u velikoj mjeri suzbija buvu.

U praksi se pokazalo da prirodni neprijatelji mogu da spriječe jači napad. Svaki tretman insekticidima uništiće prirodne neprijatelje, buvu ne uvijek, a ako se i koristi neki insekticid na koji nema otpornost, opet će se ona prije prilagoditi i pojaviti nova generacija koja će da pričini štetu u voćnjacima.

Važna je i ljetnja rezidba

Kako još spriječiti napad ovog insekta u voćnjacima? Nakon tretmana sa glinom i krečom, potrebno je odmah uraditi ljetnju rezidbu stabala. Već krajem maja potrebno je početi s njom kako bi se iz unutrašnjosti krošnje uklonili ljetorasti na čijim vrhovima dolazi do nakupljanja jaja i larvi štetočine.

Iz unutrašnjosti uklonite ljetorasti

U zimskoj rezidbi potrebno je samo odrezati kape na vrhovima stabala na kojima se nalazi veliki broj ljetorasta u čijim pazusima se nalaze jaja štetočine. Osvjetljena krošnja tokom ljeta lakša je za zaštitu od druge i ostalih generacija buve i sredstva će imati bolji zaštitni efekat. Dakle, to je drugi momenat za efikasnu borbu protiv ovoga insekta.

Uklonite "kape": Rezidba zadebljalih vrhova starijih stabala kruške

Ljetnja rezidba kojom se odstranjuje višak grana iz krošnje, dovodi do manjeg polaganja jaja, jer su sredstva više efikasna na manjoj lisnoj površini. Ako se vrši do avgusta, u nekoliko navrata, ona će biti dovoljna za suzbijanje buve, a dodatni koristan efekat biće odsustvo zimske rezidbe u narednim godinama.

Svaki zid od grana neće dozvoliti efikasnu zaštitu, naročito u unutrašnjosti krošnje. Sredstvo, bez obzira koliko je jak atomizer, neće prodrijeti na svako mjesto. Isto tako, neophodno je smanjiti upotrebu azotnih đubriva ili ih potpuno izbaciti, a prihranu vršiti folijarno, naročito ako su sušnije godine. 


Fotoprilog


Tagovi

Kruškina buva Kaolinska glina Kreč Ljetnja rezidba Medna rosa Okvašivač Depozit Bubamara Zlatooka


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.