Jesenje mjere njege u voćnjacima - šta se sada radi?

Zasadi voća se u zavisnosti od biljne vrste, sortimenta, lokaliteta i kondicije zasada, nalaze u fazi od obezbojavanja lišća do 50 posto lišća žuto i opalo. U narednom periodu voćarima se preporučuje sprovođenje mehaničkih i hemijskih mjera zaštite, kako bi stabla u što boljoj kondiciji ušla u sljedeću vegetacionu sezonu. 

Sada je pravo vrijeme da se pregledaju zasadi. Ukoliko se uoče simptomi poput izumiranja grana za koje je pričvršćeno svenulo lišće, sušenja i pucanja kore, rak-rana, sušenja grana i grančica, zaostalih sasušenih plodova, treba ih orezati i ukloniti kako bi se smanjio infektivni potencijal patogena za narednu sezonu.

"Kada su pitanju zasadi koštičavog voća koji imaju historiju bakterioznih oboljenja, za sada ove mjere treba odložiti jer se infekcija višegodišnjih grana može ostvariti upravo preko rana nastalih prilikom rezidbe", navode iz PIS.

Kod takvih zasada preporuka je da se uklanjanje oboljelih biljnih dijelova sprovede nakon hladnog zimskog perioda, kada je rizik od širenja bakterija preko rana nastalih rezidbom minimalan.

Zaštita preparatima na bazi bakra

Nakon toga, može se početi sa jesenjom zaštitom preparatima na bazi bakra. Ovim tretmanom se smanjuje infektivni potencijal brojnih patogena koji prezimljavaju na stablima, granama, pupoljcima, pukotinama kore, poput prouzrokovača šupljikavosti lišća, monilioze koštičavog voća, pjegavosti lišća višnje i trešnje, kovrdžavosti lišća breskve, bakterioznog izumiranja koštičavog voća.

"Ovo, kod proizvođača poznato i kao 'plavo prskanje' je važno i za dezinfekciju samih stabala. Osim toga, bakar utiče i na bolje odrvenjavanje mladara i lastara i čini biljku spremnijom za ulazak u zimski period."

Kako, kada obaviti i koje preparate koristiti za "plavo" prskanje?

Kako smo ranije pisali, ovo je veoma korisna mjera zaštite voćaka jer se njime suzbijaju mnoge bolesti, a neke se jedino tim tretiranjem mogu uspješno kontrolisati ukoliko se pojave.

Primjenu bakarnih preparata se preporučuj kada u zasadima opadne oko 50 do 70 posto lisne mase i to nekim od registrovanih preparata na bazi bakra:

• a.m. bakar-oksihlorid 0,75% (kruška, breskva, kajsija, šljiva, trešnja, višnja) ili
• a.m. bakar-oksihlorid 1,5-2 kg/ha (kruška, breskva, kajsija, šljiva, trešnja, višnja, lijeska) ili
• a.m. bakar-oksihlorid  2 kg/ha (breskva, lijeska) ili
• a.m. bakar-oksihlorid 2,2-3 kg/ha (kajsija) ili
• a.m. bakar-oksihlorid+bakar-hidroksid 4 l/ha (kruška, breskva, kajsija, šljiva, trešnja, lijeska).

Izvođenje tretmana se preporučuje po mirnom i suhom vremenu u najtoplijem dijelu dana, uz utrošak veće količine vode radi što bolje pokrivenosti biljaka.