Moramo shvatiti da u svijetu nismo jedini koji proizvodimo malinu. Prije četiri-pet godina, neke druge zemlje poput Čilea, Poljske i Srbije su "zakazale" u tome, i onda se otvorio taj prostor na globalnom tržištu za našu malinu, rekao je Igor Vrljić.
Predsjednik Općinskog vijeća Bugojno Igor Vrljić, čija se porodica prije tri godine počela baviti uzgojem maline sorte "vilamet", rekao je za Fokus.ba kako je prava šteta što niko nije stao uz malinare u jednoj od najtežih godina za njih, i granu poljoprivrede kojoj je prognozirana sjajna budućnost
"U vrijeme kada je malinarstvo bilo u ekspanziji, na dvije odvojene parcele u Bristovima zasadili smo 9.200 sadnica maline i očekivali da će se uložena sredstva i trud isplatiti. Nažalost, ova grana poljoprivrede nije više isplativa, jer se od početka nije sistemski radilo na uspostavi brenda maline. Država i lokalna zajednica nisu stali iza toga već su, jednostavno, poljoprivrednici bili prepušteni sami sebi", kazao je.
Nije bilo sluha, dodao je, da se organiziraju sastanci koje je zagovarao s otkupljivačima kako bi se iznašlo adekvatno rješenje i zajednički interes, kada je u pitanju plasman maline na inozemno tržište.
Cijene maline najniže u zadnjih pet godina - kako je došlo od 3,60 KM do 1,20 KM/kg?
"Kao posljedica toga, ljudi danas sve više krče malinjake koje je, u velikoj mjeri, zahvatila bolest, ili su urađeni neprofesionalno. Ako se želimo ubuduće baviti malinarstvom, morat ćemo "restartovati" cijeli pogon i krenuti ispočetka, uvesti struku i u sadnju, i u obradu malinjaka, gnojidbu, prskanje, zaštitu od pčela… Ovo što sada imamo, ne vodi ničemu", naglasio je.
Mišljenja je da se stanju malinarstva u BiH trebala posvetiti veća pažnja, jer su mnoge porodice upravo u toj poljoprivrednoj grani ostvarivale osnovna sredstva za život, kao i da je kompletna lokalna vlast "zakazala u momentu kada se očekivalo da će napraviti neki iskorak u tom smislu, i donijeti mjere za prevazilaženje novonastale situacije".
"Trebamo naći modus da povećamo općinska sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu, da li putem kredita, saradnju s otkupljivačima, ili višim nivoima vlasti, svejedno je. Međutim, poticaj treba biti samo nagrada proizvođaču na kraju godine za njegov trud, koji dobro dođe. Ali, ako ćemo se osloniti i gledati cijelu stvar samo kroz poticaje, onda se ne treba upuštati u jednu takvu ozbiljnu priču kakvo je malinarstvo", istaknuo je.
Malinari ogorčeni: Prevareni smo i izmanipulisani - spremni smo na blokadu hladnjača
Za proizvođače je najvažnije, tvrdi, da imaju kvalitetan proizvod, koji će biti konkurentan na tržištu.
"Moramo shvatiti da u svijetu nismo jedini koji proizvodimo malinu. Prije četiri-pet godina, neke druge zemlje poput Čilea, Poljske i Srbije su "zakazale" u tome, i onda se otvorio taj prostor na globalnom tržištu za našu malinu. Danas, kada su se na to isto tržište vratili stalni igrači, mi smo se našli u problemu koji možemo riješiti samo ako naša malina bude imala brend, koji će privuči evropske i svjetske kupce", zaključio je.
Vrljić je uvjeren da bi jedno od mogućih rješenja moglo biti i u stvaranju uvjeta za ulaganja investitora u pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda, koje im mogu ponuditi "ljudi koji su pokazali da hoće i znaju da rade, kvalitetna voda i nezagađeno zemljište na području bugojanske općine", rekao je Vrljić.
Tagovi
