Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Malinarstvo u BiH
  • 30.08.2018. 15:00

Cijene maline najniže u zadnjih pet godina - kako je došlo od 3,60 KM do 1,20 KM/kg?

Teško je govoriti o egzaktnom broju koliko je to proizvođača odustalo od ove proizvodnje, ali prema procjenama očekuje se da će broj zasada malina biti umanjen minimalno za 50% u sljedećoj godini.

Foto: Bigstockphoto/mr2853
  • 1.380
  • 78
  • 0

Otkupna cijena maline prije nekoliko godina bila je 3,60 KM, a danas je i tri puta manja, zbog čega se proizvođači nalaze u brojnim problemima. Koliko je ovaj sektor značajan za BiH, dovoljno govori podatak da je u proizvodni proces i plasman direkno i indirektno uljučeno oko 60.000 osoba.

Kako su za Fokus.ba naveli iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini, svi otkupljivači još uvijek nisu izašli sa finalnim otkupnim cijenama.

"Ali cijene koje su do sada objavljene kreću se od 1,20 do 1,50 KM/kg za sorte maline Meeker i Willamette. Objavljene cijene su najniže otkupne cijene u posljednih pet godina u BiH i nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje, te samim tim zaključuje se da poizvođači proizvode sa gubitkom ove godine. Sezona branja sorte Polka je trenutačno u toku i još uvijek nema naznaka koju bi otkupnu cijenu mogla dostići ova sorta maline", naveli su iz saveza.

Zašto država ne zaštiti proizvođače?

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo istakao je da su u proteklom periodu pojedini proizvođači maline odustali od uzgoja ove kulture.

"Ako se neko želio baviti poljoprivrednom proizvodnjom da bi se "opario" preko noći, prevario se. U poljoprivredi to ne postoji. Što se tiče otkupnih cijena, uglavnom se radi od 1,5 KM za prvu klasu. Neko uspije prodati i po dvije KM. Ako govorimo o drugoj klasi, cijena se kreće od 60 do 90 feninga. To zavisi od otkupljivača. Malina je ove godine rano sazrela i lošijeg je kvaliteta", rekao je Bićo te dodao da su osnovi problemi u ovom sektoru nedostatak hladnjača te izostanak podrške države koja bi trebala zaštititi proizvođače.

Objavljene cijene su najniže otkupne cijene u posljednih pet godina u BiH i nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje.

U Savezu proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini smatraju da stanje malinarstva u BiH nije na zadovoljavajućem nivou te da je malinarstvo definitivno u lošijem položaju nego je to bilo prošle godine u istom periodu.

"Teško je govoriti o egzaktnom broju koliko je to proizvođača odustalo od ove proizvodnje, ali prema procjenama očekuje se da će broj zasada malina biti umanjen minimalno za 50% u sljedećoj godini. Dodatno, treba imati na umu da trenutačno postoji dosta zapuštenih malinjaka koji se ne održavaju i upitno je šta će se sa njima desiti i da li ih je moguće staviti u funkciju u narednom periodu", istakli su iz ovog saveza.

Potrebno harmonizirati poticaje

Registrovani proizvođači malina imaju pravo da ostvare poticaj za svoju proizvodnju, kao i pravo na paušalnu naknadu koja iznosi 5% na neto vrijednost predanih dobara i usluga. U FBiH postoje poticaji sa kantonalnog i općinskog nivoa, a u RS republički i općinski poticaji. U FBiH nivo poticaja se razlikuje od kantona do kantona i od općine do općine. ZDK daje poticaj u iznosu od 25 feninga po kilogramu, kao i općina Olovo.

"Međutim, imamo i situacija gdje proizvođači nemaju poticaj ni sa kantonalnog ni općinskog nivoa i nalaze se u podređenom položaju u odnosu na druge proizvođače jagodičastog voća. U programu poticaja za 2018. godinu Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u program uvelo poticanje proizvodnje malina, međutim mjera je ograničenog karaktera i neće je moći iskoristiti svi proizvođači. Značajnu ulogu bi imala harmonizacija poticaja koju je potrebno sprovesti kako se proizvođači ne bi dovodili u podređen položaj. Ovogodišnja neizvjesna sezona u malinarstvu često je uzrokovala i obustavu otkupa od strane hladnjača, nekad po 3-4 dana, što je dodatno uticalo na malinare. Zbog nedostatka prerađivačkog kapaciteta došlo je do propadanja ogromne količine malina. Radi se o stotinama tona. Popraćeno lošim klimatskim uslovima koji nažalost i dalje traju doveli su do toga da je rentabilnost ove proizvodnje dovedena u pitanje. Neizvjesna je budućnost ovog sektora", naveli su iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini.

Zbog nedostatka prerađivačkog kapaciteta došlo je do propadanja ogromne količine malina. Radi se o stotinama tona.

Kontaktirali smo i Udruženje proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Privredne komore Federacije koje u svom sastavu okuplja kompanije koje pokrivaju 80% tržišta otkupa maline. Dalje je prerađuju i izvoze na inostrano tržište.

Radi se o perspektivnoj grani, ali potencijal nije prepoznat

"Ukoliko pogledamo izvozne rezultate smrznute maline čija je vrijednost u 2017. godini bila 70,2 miliona KM, možemo reći da se radi o zaista perspektivnoj grani, koja se skoro pa 100 posto izvozi na tržišta: Srbija, Njemačka, Švedska, Turska, Austrija, Slovenija, Poljska. Međutim, ukoliko se osvrnemo na ukupan ambijent poslovanja kako za proizvođače tako i za izvoznike kada je ova kultura u pitanju, stanje je poražavajuće. Od momenta svog osnivanja Udruženje je nastojalo ostvariti partnerski odnos sa proizvođačima, jer ukoliko su jedinstveni samo zajedničkim snagama mogu unaprijediti stanje. I u 2017. godini kao i u 2018. godini nastojali smo upoznati i uključiti Vladu FBiH i resorno ministarstvo na čelu sa ministrom Šemsudinom Dedićem, u rješavanja problema unutar ovog sektora. Kao ni u 2017. godini, tako ni u 2018. godini nismo zadovoljni - jer nisu prepoznali potencijal ovog sektora", rekla je Jasmina Zejnilagić, sekretar ovog udruženja.

U ovom udruženju smatraju da država treba dati podršku i proizvođačima maline i otkupljivačima, odnosno izvoznicima. Kako navode, podrška i finansijska subvencija od države prema proizvođačima treba da predstavlja razliku cijene uzrokovanu poremećajem cijena na svjetskom tržištu.

Autor: A. Džano/Fokus.ba


Tagovi

Maline Malinari Voćari Propadanje Gašenje proizvodnje Otkup Cijena