Teško je govoriti o egzaktnom broju koliko je to proizvođača odustalo od ove proizvodnje, ali prema procjenama očekuje se da će broj zasada malina biti umanjen minimalno za 50% u sljedećoj godini.
Otkupna cijena maline prije nekoliko godina bila je 3,60 KM, a danas je i tri puta manja, zbog čega se proizvođači nalaze u brojnim problemima. Koliko je ovaj sektor značajan za BiH, dovoljno govori podatak da je u proizvodni proces i plasman direkno i indirektno uljučeno oko 60.000 osoba.
Kako su za Fokus.ba naveli iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini, svi otkupljivači još uvijek nisu izašli sa finalnim otkupnim cijenama.
"Ali cijene koje su do sada objavljene kreću se od 1,20 do 1,50 KM/kg za sorte maline Meeker i Willamette. Objavljene cijene su najniže otkupne cijene u posljednih pet godina u BiH i nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje, te samim tim zaključuje se da poizvođači proizvode sa gubitkom ove godine. Sezona branja sorte Polka je trenutačno u toku i još uvijek nema naznaka koju bi otkupnu cijenu mogla dostići ova sorta maline", naveli su iz saveza.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo istakao je da su u proteklom periodu pojedini proizvođači maline odustali od uzgoja ove kulture.
"Ako se neko želio baviti poljoprivrednom proizvodnjom da bi se "opario" preko noći, prevario se. U poljoprivredi to ne postoji. Što se tiče otkupnih cijena, uglavnom se radi od 1,5 KM za prvu klasu. Neko uspije prodati i po dvije KM. Ako govorimo o drugoj klasi, cijena se kreće od 60 do 90 feninga. To zavisi od otkupljivača. Malina je ove godine rano sazrela i lošijeg je kvaliteta", rekao je Bićo te dodao da su osnovi problemi u ovom sektoru nedostatak hladnjača te izostanak podrške države koja bi trebala zaštititi proizvođače.
Objavljene cijene su najniže otkupne cijene u posljednih pet godina u BiH i nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje.
U Savezu proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini smatraju da stanje malinarstva u BiH nije na zadovoljavajućem nivou te da je malinarstvo definitivno u lošijem položaju nego je to bilo prošle godine u istom periodu.
"Teško je govoriti o egzaktnom broju koliko je to proizvođača odustalo od ove proizvodnje, ali prema procjenama očekuje se da će broj zasada malina biti umanjen minimalno za 50% u sljedećoj godini. Dodatno, treba imati na umu da trenutačno postoji dosta zapuštenih malinjaka koji se ne održavaju i upitno je šta će se sa njima desiti i da li ih je moguće staviti u funkciju u narednom periodu", istakli su iz ovog saveza.
Registrovani proizvođači malina imaju pravo da ostvare poticaj za svoju proizvodnju, kao i pravo na paušalnu naknadu koja iznosi 5% na neto vrijednost predanih dobara i usluga. U FBiH postoje poticaji sa kantonalnog i općinskog nivoa, a u RS republički i općinski poticaji. U FBiH nivo poticaja se razlikuje od kantona do kantona i od općine do općine. ZDK daje poticaj u iznosu od 25 feninga po kilogramu, kao i općina Olovo.
"Međutim, imamo i situacija gdje proizvođači nemaju poticaj ni sa kantonalnog ni općinskog nivoa i nalaze se u podređenom položaju u odnosu na druge proizvođače jagodičastog voća. U programu poticaja za 2018. godinu Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u program uvelo poticanje proizvodnje malina, međutim mjera je ograničenog karaktera i neće je moći iskoristiti svi proizvođači. Značajnu ulogu bi imala harmonizacija poticaja koju je potrebno sprovesti kako se proizvođači ne bi dovodili u podređen položaj. Ovogodišnja neizvjesna sezona u malinarstvu često je uzrokovala i obustavu otkupa od strane hladnjača, nekad po 3-4 dana, što je dodatno uticalo na malinare. Zbog nedostatka prerađivačkog kapaciteta došlo je do propadanja ogromne količine malina. Radi se o stotinama tona. Popraćeno lošim klimatskim uslovima koji nažalost i dalje traju doveli su do toga da je rentabilnost ove proizvodnje dovedena u pitanje. Neizvjesna je budućnost ovog sektora", naveli su iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini.
Zbog nedostatka prerađivačkog kapaciteta došlo je do propadanja ogromne količine malina. Radi se o stotinama tona.
Kontaktirali smo i Udruženje proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Privredne komore Federacije koje u svom sastavu okuplja kompanije koje pokrivaju 80% tržišta otkupa maline. Dalje je prerađuju i izvoze na inostrano tržište.
"Ukoliko pogledamo izvozne rezultate smrznute maline čija je vrijednost u 2017. godini bila 70,2 miliona KM, možemo reći da se radi o zaista perspektivnoj grani, koja se skoro pa 100 posto izvozi na tržišta: Srbija, Njemačka, Švedska, Turska, Austrija, Slovenija, Poljska. Međutim, ukoliko se osvrnemo na ukupan ambijent poslovanja kako za proizvođače tako i za izvoznike kada je ova kultura u pitanju, stanje je poražavajuće. Od momenta svog osnivanja Udruženje je nastojalo ostvariti partnerski odnos sa proizvođačima, jer ukoliko su jedinstveni samo zajedničkim snagama mogu unaprijediti stanje. I u 2017. godini kao i u 2018. godini nastojali smo upoznati i uključiti Vladu FBiH i resorno ministarstvo na čelu sa ministrom Šemsudinom Dedićem, u rješavanja problema unutar ovog sektora. Kao ni u 2017. godini, tako ni u 2018. godini nismo zadovoljni - jer nisu prepoznali potencijal ovog sektora", rekla je Jasmina Zejnilagić, sekretar ovog udruženja.
U ovom udruženju smatraju da država treba dati podršku i proizvođačima maline i otkupljivačima, odnosno izvoznicima. Kako navode, podrška i finansijska subvencija od države prema proizvođačima treba da predstavlja razliku cijene uzrokovanu poremećajem cijena na svjetskom tržištu.
Autor: A. Džano/Fokus.ba
Tagovi