Dunju štite bakterije - ekološki i pouzdano

Susjedna je Srbija jedna od najvećih proizvođača dunje u Evropi, a zasadi pod tom voćkom, koja je utemeljena u narodnom folkloru, se povećavaju. Dunja ima prirodnu otpornost na insekte i bolesti u odnosu na drugo voće koje se uzgaja u toj zemlji, pa je zato bila izbor Radoja Trišića koji je u mladenovačkom selu Jagnjilo posadio 2 hektara dunje.

"Ja sam odrastao u stanu. Prije 5 godina, kupio sam domaćinstvo i zemlju i posadio voće. Imao sam sreće da je uz to domaćinstvo išla baš ova parcela, a ja sam dodao još jedan hektar. Za dunju, koja je sada u četvrtoj godini, opredijelio sam se jer je primamljiva. Inače je nema puno kod nas, a ja volim izazove i smatram da neću imati probleme sa tržištem. Nisam imao prevelikih problema kad je riječ o bolestima dunje. Uz konzultacije sa svojim stručnjakom na vrijeme sam sve zaštitio", objašnjava Trišić.

Dunji treba manje pesticida

Upravo taj stručnjak za zaštitu bilja je Miloš Jeremić koji nam je objasnio da kasnije cvjetanje dunju štiti od mrazeva, a jači list od prodora insekata. Međutim, ona nije potpuno imuna.

"Potrebna je manja upotreba pesticida u proizvodnji dunje sa minimalnom upotrebom insekticida jer se dunja održava faktički čistom od uboda smotavca. Kada je riječ o gljivičnim oboljenjima, jedini problem može biti monilija koja se relativno lako suzbija tokom cvjetanja i mjesec dana prije berbe, a jedini ekonomski značajan problem kod dunje je ervinija", objašnjava Jeremić.

Sušenje cvjetova i grančica i trulež plodova jabučastih voćaka - simptomi i suzbijanje

Šta koristiti za zaštitu od ervinije?

Kada se jednom pojavi Erwinia amylovora se teško se iskorjenjuje, pa se voće mora stalno, a najviše preventivno štititi. U razgovoru sa Jeremićem, saznali smo koje mjere voćari mogu primijeniti na dunji, tako da one budu ekološke, a efektivne.

"Ekološka zaštita se danas kombinira sa konvencionalnom, kada je potrebno da se 10-15 dana koristi fungicid Fosetil-aluminijum koji djeluje tako što ostavlja manje prostora gdje može ući ervinija. Poslije toga se tretira preparatima od samog početka cvjetanja koji su na bazi bacilusa, zatim Bacilo miks, Ekstrasol itd. Oni djeluju tako što se na cvijetu napravi kolonija tih korisnih bakterija koje služe kao štit, pa erviniji, koju najčešće prenose pčele, onemogućavauju dalji prodor. Iz mog ličnog iskustva to je najefikasniji način od bilo koje druge metode zaštite", uvjeren je je Miloš Jeremić.

Bakterije dobra zaštita od ervinije

Iako je njihova primjena još uvijek u začetku, ove bakterije pozitivno utiču na cijelu biljku od kvalitetnog đubriva, oplodnje cvijeta do okusa ploda, a naročito predstavljaju dobru zaštitu od ervinije, nemaju karencu i nalaze se na listi organskih preparata.

"Ako su zasadi dunje na dobroj parceli, može se zaobići kompletna upotreba pesicida, gdje će vrlo mali broj dunja biti neupotrebljiv i neće ići u prvu klasu. Međutim, kod nas još uvek nije ekonomski isplativo preći kompletno na organsku prozvodnju kad je riječ o voćarstvu jer nemamo još uvek odgovarajuće rješenje za neke insekte i osim dunje drugo voće je osetljivo na razne druge bolesti koje organskim preparatima ne možemo potpuno riješiti" napominje Jeremić.

Izbor dobre parcele od presudnog značaja

S druge strane, bolesti koje se ne mogu izliječiti kemijskim sredstvima u cijelosti su virusi i bakterije. U slučaju jakog napada virusa, jedini način zaštite je radikalna seča ili uklanjanje cijele biljke iz zasada ako su ostale zdrave. Za svakog voćara najbolje je da otpornost svog zasada postigne odabirom dobre parcele, koja je provjetrena, osunčana, a na kojoj će uraditi kompletnu obradu zemljišta na osnovu analize.

"Pomoć stručnjaka je izuzetno važna, ja sam o dunjama pročitao sve što sam našao na internetu i u knjigama, ali kad nešto ne znaš, možeš pročitati koliko hoćeš, ne vrijedi, ako ti to ne razumiješ. Zato je poželjno imati stručnjaka koji će ti objasniti sve i uputiti te na ekološka, ali efikasna rješenja zaštite i uzgoja”, zaključuje Radoje Trišić.