Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Monilinia fructigena
  • 19.07.2018. 09:00

Sušenje cvjetova i grančica i trulež plodova jabučastih voćaka - simptomi i suzbijanje

Najčešće napada plodove, mada napada i cvjetove i lišće. Plodovi se mogu zaraziti već u fazi zametanja, ali i tokom berbe. Osim u voćnjacima, ova gljiva se pojavljuje i u skladištima.

Foto: Wikimedia Commons/Mariuszjbie
  • 603
  • 44
  • 0

Sušenje cvjetova i grančica i trulež plodova jabučastih voćaka (lat. Monilia fructigena) predstavlja najštetnijeg patogena ove vrste voća. Kao i jabučasto voće (kruške, jabuke, dunje i mušmule), i koštičavo voće ima sličnu bolest koju izaziva gljiva Monilinia laxa

Monilia fructigena je rasprostranjena najviše u Evropi, a ima je i u sjevernoj Africi. U našem arealu bolest pričinjava velike štete, a naročito u ekstenzivnim voćnjacima. Može smanjiti prinos i do 70%. Osim u voćnjacima, ova gljiva se pojavljuje i u skladištima. 

Rade Gavrić: Zbog kiša nisam ubrao ni kilogram trešnje sorte herc

Najčešće napada plodove, mada napada i cvjetove i lišće. Plodovi se mogu zaraziti već u fazi zametanja, ali i tokom berbe. Mladi plodovi nekrotiraju i otpadaju. Kod starijih plodova, infekcija može da se obavlja i kroz oštećenja od grada ili insekata, kao i kroz mehanička oštećenja nastala drugim načinima.

Prvi simptom - smeđe pjege

Na zaraženim mjestima prvo se pojave smeđe pjege koje su nastale djelovanjem micelija patogena na šelije mezokarpa. Micelija kasnije obrazuje konidiofore. One se nalaze u grupama, a manifestuju se kao tvorevine svjetlosive boje koje čine karakteristična tijela – sporodohije. Napadnute plodove mogu naseliti druge gljive i bakterije. Razvojem micelije dolazi do sušenja ploda. Suhi plodovi padaju na pod ili ostaju zalijepljeni za grane.

Kako napada sve vrste jabučastog voća, a koje je kod nas u Bosni i Hercegovini jako rasprostranjeno, kako u Posavini u vidu intenzivnih zasada ovih vrsta voćaka tako i u okućnicama te u vidu ekstenzivnih voćnjaka za lokalno tržište ili upotrebu zimnice, bitno je pristupiti ozbiljno prema zaštiti zasada i stabala od ovog patogena.

Mehaničke i hemijske mjere zaštite

Vrlo se agresivno širi, a u godinama u kojima je povećana vlažnost u zraku i zemljištu, te veća količina padavina, magle i jake rose u ljetnim mjesecima (kao što imamo ovaj mjesec juli 2018.), bitno je, ukoliko su sve druge ekološki prihvatljivije mjere upotrijebljene, djelovati sa kurativnim hemijskim i mehaničkim biološkim mjerama zaštite jabučastih voćaka.

Sveobuhvatno možemo navesti određene mjere zaštite. U suzbijanju ovog patogena značajne su mehaničke mjere koje se odnose na sakupljanje i uništavanje zaraženih plodova zakopavanjem ili dubokim zaoravanjem. Suhe plodove s grana treba sakupiti i uništiti. Nakon rezidbe se moraju sve sasušene grane spaliti

Značajna je i hemijska zaštita voćaka koja počinje zimskim prskanjem fungicidima na bazi bakra (bakaroksihlorid. Bakarhidroksid itd.). Što se tiče vegetacije, mogu se primijeniti preparati na bazi bakar-hidroksida, benomila, tebukonazola, miklobutanila itd. Navodno se može upotrijebiti i bakterija Bacillus subtilis koja ima antagonističko djelovanje.


Tagovi

Monilia fructigena Jabučasto voće Sušenje cvjetova Sušenje grančica Trulež plodova Mehanička zaštita Hemijska zaštita


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.