• Organska zaštita voća
  • 11.09.2020. 09:30

Čim primjetite jaja kruškine buve, odraditi tretman sodom, sirćetom i uljem

Kupovno sirće, po svemu sudeći, moglo bi da bude rješenje za probleme voćara sa štetnim insektima. U narednim godinama problem će predstavljati i činjenica da je većina insekticida iz grupe neonikotinoida zabranjena u EU i u našem regionu, osim onih sa aktivnim materijama tiakloprid i acetamiprid, kojima je produžen rok upotrebe.

Foto: Bojan Kecman
  • 970
  • 299
  • 0

Uzgajivači krušaka, jabuka, šljiva i breskvi svake godine troše dosta novca na suzbijanje cvjetojeda, osica, savijača, buva. Generalno, zaštita od insekata biće veliki izazov i u narednim godinama za naše voćare jer je evidentno da se spremaju novi preparati, vjerovatno ekološki mnogo povoljniji, ali i skuplji.

Neonikotinoidi su predstavljeni kao revolucionarni u suzbijanju štetnih insekata i da nisu štetni za korisne organizme, naročito pčele, ali se ispostavilo da ih dezorjentišu pa ne mogu da pronađu košnice i da se vrte oko svoje ose.

Obavljeno pet tretmana sirćetom

U ovoj godini rađen je ogled u dva zasada krušaka, površine 0.3 i jednog hektara. Upotrebljavano je  sirće sa devet ili 11 % alkohola, u pet navrata. Prvi put, odmah poslije cvjetanja, drugi u maju, nakon kišne "pauze" kada kruškina buva, koja ne voli kišu, može za samo dva dana početi sa lučenjem medne rose i po jednom u junu, julu i avgustu, pred početak berbe.

Doze su bile od 12 do 16 litara na 800l vode, na lokaciji od jednog hektara i tri litre na 200l vode na površini od 0.3 ha. Prva dva tretmana bila su sa 16 litara, kasniji sa 12l, na većoj površini. Uz svako prskanje dodavan je litar jestivog ulja po prskalici, a u dva navrata i soda bikarbona, kilogram po tretiranju.

Efikasni tretmani sirćetom i sodom

Mnogi voćari godinama rade tretmane sa sirćetom i sodom kako bi oprali plodove, grane i lišće od medne rose koju luči larva kruškine buve. Međutim, griješe u terminu prskanja. Po iskustvima, iz ove sezone čim se primijete jaja prve ili druge generacije buve, trebalo bi da se odradi tretman sirćetom, sodom i uljem jer lučenjem rose, doćiće do zaprljanosti i to na mjestu gdje se spajaju dva ploda.

U voćnjaku od jednog hektara, od 01. maja 2020. nije bilo upotrebe pesticida, odnosno, fungicida i herbicida, a zaštita se poslije radila domaćim nekuvanim mlijekom i kalijum bikarbonatom dok u zasadu od 0.3 ha, nikako se nije upotrebljavala hemija.

Otkupljivači ne žele prljave plodove

Crne tačkice koje se formiraju na tim mjestima, neće se moći očistiti i neće biti plodova prve klase. Ostali dio biće čist ali to takozvano spojno mjesto predstavlja problem voćarima jer im otkupljivači neće priznati voće kao prvu klasu. Jestivo ulje bolje lijepi sirće i zbog njega smjesa neće mnogo pjeniti kao u slučaju da se, umjesto ulja, koristi deterdžent za suđe.

Dakle, ključno je da se prati razvoj štetočine jer buva ne može vječno da čeka sa razvojem ako često pada kiša. Prvi ili drugi sunčani dan sa malo višim temperaturama znači eksploziju njenog razvoja i lučenje medne rose. Tada je optimalno vrijeme za tretman. Još je bolje kada, dva do tri sata nakon tretmana padne kiša jer je efekat još bolji.

Velika je greška kada uzgajivači, nakon pranja stabala sodom, sirćetom i deterdžentom, upotrijebe insekticide. Za tim nema potrebe jer, u oba slučaja, štetočini treba dvadesetak dana za kompletan razvoj nove generacije, od polaganja jaja do lučenja rose. Zašto upotrebljavati insekticide koji su još štetniji za okolinu od sirćeta? Vjerovatno ono uništava i korisne organizme ali je svakako bolja opcija od hemijskog preparata jer nema ni karencu.

Spojno mjesto među plodovima mora biti čisto

Vrlo malo šteta od savijača

Najbolje od svega je činjenica da skoro da nije bilo crvljivosti plodova, odnosno, šteta od savijača na kruškama, šljivama i breskvama, pošto je na većoj parceli po 160 stabala šljiva i breskava. Nastavićemo sa ogledima i, ako se pokaže da je zaštita efikasna, možda bi sirće mogla biti zamjena insekticidima u godinama koje dolaze. Mnogi proizvođači se žale da, što više upotrebljavaju hemijske preparate, više problema imaju sa buvom koja postaje otporna na aktivne materije u sredstvima. Mislim da će se, vrlo brzo, prestati upotrebljavati na primjer Armada, Abastate, Vertimec, koji su na bazi abamektina jer je buva, naročiti u starijim zasadima, stekla otpornost na njih upravo zbog česte upotrebe.

Sirće pomaže i protiv Venturie

Takođe je interesantno da je čistoća plodova bila izuzetna, odnosno, vrlo malo njih imalo je na sebi simptome Venturie, odnosno, fuzikladija naročito na stablima koja su imala otvorenu, prozračnu krošnju. Izgleda da sirće djeluje i na gljivice ali to se mora još istraživati. Korišteno je u tretmanima i domaće, nekuvano, mlijeko pa je i ono pomoglo u sprečavanju nastanka bolesti. U Japanu voćari koriste kukuruzno ili rižino sirće u borbi protiv Venturie.

Suzbijte kruškinu buvu bez insekticida - sirćetom, sodom, glinom

Kako stvari stoje, ono bi moglo da bude zamjena za insekticide, a proizvođači koji žele da i dalje koriste fungicide svakako mogu da smanje broj tretmana. Mnoge kolege voćari, ove godine tretirali su svoja stabla fungicidima 19 ili 20 puta, što je zaista mnogo i bespotrebno.


Fotoprilog


Tagovi

Sirće Soda bikarbona Jestivo ulje Domaće mlijeko Kruškina buva Organska zaštita voća Čistoća plodova Voćari Zaštita od insekata


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nesvakidašnje crvenilo neba, romantično jeste.Ali... Da li je posljedica klimatskih promjena ili je... Pročitaj cijelu bilješku »