Vinova loza: Prije rezidbe odrediti stepen izmrzavanja

Niske temperature u periodu mirovanja mogu nanijeti velike štete na vinovoj lozi. Posljedice niskih temperatura, kako kaže savjetodavac Radomir Bušatović javljaju se u pozno proljeće (pozni proljetni mrazevi), ranoj jeseni (rani jesenji mrazevi) i u toku zime (niske zimske temperature).

"Rani jesenji mrazevi dovode do prijevremenog opadanja lišća, pucanja bobica i izmrzavanje lastara, dok niske zimske temperature u zavisnosti od vremena javljanja i intenziteta dovode do različitih oštećenja, pa čak i cijelog čokota. Sorte plemenitih sorti pokazuju različite otpornosti na niske temperature", kaže i dodaje da su stone sorte manje otpornije od vinskih.

Niske temperature nanose različite štete

Podsjetimo, kako kaže savjetodavac Jovan Milinković, niske zimske temperature nanose različite štete u zavisnosti od vremena javljanja, intenziteta kao i dužine trajanja. Od mrazeva istog intenziteta vinova loza više strada krajem i početkom zime nego sredinom. Temperature od -15 stepeni sredinom zime izazivaju izmrzavanje okaca, a veličina štete zavisi od sorte, pripremljenosti loze za zimu i drugo. Različite sorte ispoljavaju različitu otpornost na niske temperature, a izdržljivost najotpornijih i najosjetljivijih sorti razlikuju se u pet do 10 stepeni Celzijusa.

Kako zaštititi biljke od ranih mrazeva?

Na osnovu granice izdržljivosti, Bušatović navodi da ih možemo uopšteno podijeliti na tri grupe:

1. sorte koje izmrzavaju od -15 do -18 (kardinal, afus, crveni drenak);
2. sorte koje izmrzavaju od -20 do -24 (frankovka, muskat hamburg, merlo);
3. sorte koje izmrzavaju na ispod -24 (burgundac, italijanski rizling, traminac).

Izmrzli dijelovi i kako ih prepoznati?

Kako kaže stručnjak, u zavisnosti od stepena izmrzavanja mogu izmrznuti glavni pupoljci, suočice, cijeli jednogodišnji lastari, krakovi kordunica, stablo i nadzemni dijelovi čokota, a ponekad i cijeli čokot. Oštećeni dijelovi na presjeku su žuto smeđe ili crne boje i na proljeće počinju da se suše i trunu.

"Prije rezidbe preporučljivo bi bilo odrediti stepen izmrzavanja pravljenjem presjeka pojedinih organa, okaca, lastara. Nadoknađivanje broja izumrlih okaca obaviti ostavljanjem većeg broja okaca po čokotu. Ne smijemo zanemariti ni uticaj sadržaja vode i organskih materija, skroba i šećera, u organima. Dok veći sadržaj vode utiče na smanjenje otpornosti, sadržaj skroba i šećera utiče na veću otpornost prema niskim temperaturama", kaže Bušatović i dodaje kako se zimsko mirovanje bliži kraju, otpornost vinove loze opada i vinova loza u zavisnosti od niskih temperatura može pretrpjeti veća oštećenja.

Sa dobro razvijenim i sazrelim lastarima otpornost na mrazeve je veća

"Pojedina tkiva i organi vinove loze ispoljavaju različitu osjetljivost na niske temperature. Prvo na lastarima izmrzava dijafragma, zatim floemski zraci, parenhim floema, kambijum i na kraju ksilem. U zimskim okcima prvo izmrzavaju glavni pupoljci, a zatim suočice", kaže Milinković i dodaje da korijen sorti. V. vinifera L. izmrzava na minus pet do minus sedam, a loznih podloga i amurske loze na minus sedam do minus devet stepeni Celzijusa.