Treba poznavati prosječnu težinu grozda, procijeniti broj okaca koji neće krenuti i utvrditi prinos grožđa po čokotu. To su elementi za utvrđivanje broja ostavljenih okaca pri rezidbi jednog čokota.
Pravilno opterećenje čokota rodnim okcima zasniva se na poznavanju njihove stvarne rodnosti u godini izvođenja rezidbe. Također, treba poznavati prosječnu težinu grozda, procijeniti broj okaca koji neće krenuti i utvrditi prinos grožđa po čokotu. To su elementi za utvrđivanje broja okaca koje treba ostaviti pri rezidbi jednog čokota.
S obzirom na to da je obrazovanje i značajan stepen diferenciranja cvasti u zimskim okcima završen do početka rezidbe, odgovarajućim postupcima je moguće utvrditi stepen rodnosti onih okaca, koji se rezidbom ostavljaju na čokotu.
Najjednostavniji je iskustveni postupak - da se višegodišnjim praćenjem u određenom lokalitetu i za određeni sortiment, utvrdi orijentacioni stepen rodnosti okaca. Drugi metod je mikroskopski i zasniva se na pažljivom skidanju ljuspica sa zimskog okca, pa se onda prebrojavaju začeci cvasti.
Treći metod je označen kao provokacioni i sastoji se u stavljanju reznica sa jednim okcem u posudu sa vodom i držanju u svijetloj prostoriji na temperaturi od 25 do 28 oC. Nakon 15 do 25 dana dolazi do aktiviranja okaca i rasta lastara. Uzimajući u obzir položaj okca na lastaru, prebrojavaju se začeci cvasti i time utvrđuju prosječne rodnosti na lastaru. Tako se utvrđuje prosječan broj cvasti na lastarima sa po jednim okcem i dobija prosječan koeficijent rodnosti po jednom okcu (Kr).
Rezidba je veoma značajna za projektovanje prinosa grožđa, ali ona sama po sebi ne predstavlja projektovanje. Projektovanje prinosa grožđa zasniva se na poznavanju uslova i ciljeva proizvodnje: klimatskih i zemljišnih uslova, sortimenta, kondicije čokota, planirane agrotehnike, te ciljeva i intenziteta proizvodnje.
Na osnovu navedenog, stručno se ocjenjuje koliki prinos određenog kvaliteta jedan čokot može da donese. Zadatak rezidbe je da omogući ostvarenje mogućeg prinosa. To se postiže na osnovu saznanja o prosječnoj produktivnosti jednog okca (broj cvasti u okcu puta prosječna težina grozda) s kojom se podijeli planirani prinos grožđa po čokotu. Tome se dodaje i broj okaca koji neće krenuti iz raznoraznih razloga (izmrzavanje, nedovoljna diferencijacija pupoljaka okaca i slično). Sve navedeno predstavlja projektovanje prinosa po čokotu, koji ću putem formule pojasniti.
Ako želimo da postignemo prinos od, na primjer, 20.000 kg grožđa sorte afus ali po ha, u vinogradu, na rastojanju 4 x 0,75 m, elementi za projektovanje bili bi sljedeći: N (planirani broj okaca po čokotu), F (prinos grožđa po čokotu), P (prosječna težina grozda), Kr (koeficijent rodnosti - prosječan broj grozdova po okcu), no (koeficijent uginuća okaca - broj onih koji neće krenuti), B (broj čokota po ha) - a računa se ovako - 10.000 : (4 x 0,75) = 3.333 čokota/ha.
Uzimamo sljedeće elemente za formulu: F = 20.000 : 3.333 = 6 kg/čokotu, P = 0,25 kg, Kr = 1,2, no = 20 % (4 okca) i na osnovu njih računamo planirani broj okaca koje treba ostaviti. Formula je sljedeća: N = F/P x Kr + no, a to u ovom primjeru iznosi: N = 6/0,25 x 1,2 + 4 = 24 okca po čokotu
Na ovaj se način dobija broj okaca koji na svakom čokotu treba ostaviti i lijepo rasporediti, da bi se planirani prinos ostvario, u ovom slučaju kod stone sorte afus-ali.
Tagovi
Autor