Glavne mjere zaštite od pojave eske su preventivne.
Eska ili apopleksija vinove loze je kompleksno oboljenje koje izaziva sušenje čokota. To je prije svega bolest drvenastih dijelova biljke (stablo, kordunica), tako da se češće javlja u starijim zasadima (starosti preko osam godina), ali je u posljednjih petnaestak godina primjećeno i sušenje mlađih čokota, starih tri do četiri godine, navodi stručnjak za zaštitu bilja, Jelena Nevzatović.
Oboljenje prouzrokuje kompleks gljiva: Phaeomoniella chlamydospora, Phaeoacremonium spp. i Fomitiporia mediterranea. Mnogi aspekti iz biologije prouzrokovača sušenja vinove loze još nisu do kraja razriješeni. Uslijed prisustva navedenih patogena dolazi do sušenja dijelova ili cijelih čokota. Na listu se prvo javlja nekroza između nerava, pri čemu oni ostaju zeleni. List poprima specifičan izgled "tigrovih šara". Istovremeno se suše ljetorasti, bobice na grozdu se smežuravaju i na kraju čitava biljka propada.
Sve te promjene na listovima i na spoljašnjem izgledu su posljedice promjena koje su nastale u unutrašnjosti istog. Na poprečnom presjeku može se vidjeti nekroza provodnih sudova. Prvi simptomi sušenja vinove loze uočavaju se početkom ljeta. Ovakvi čokoti žive određeno vrijeme. Nakon toga neki se oporave, a neki su potpuno uništeni, objašnjava Nevzatovićeva.
Glavne infekcije nastaju na mjestu jačeg orezivanja, a najintenzivnije dešavaju se u uslovima rane zimske rezidbe koja se obavlja tokom decembra ili januara. U takvim uslovima sporije je zarastanje rana pa su duže izložene patogenima.
Glavne mjere zaštite od pojave eske su preventivne. Jedna od prvih je kasnija zimska rezidba (druga polovina februara ili mart). Makaze kojima se vrši orezivanje treba dezinfikovati. Ovom pomotehničkom mjerom uklanjati zaražene dijelove. Nakon toga dezinfikovati i presjeke. Pored ovih mjera, tu je i korištenje certifikovanog sadnog materijala. Što se tiče hemijskih metoda zaštite, za sada ne postoje fungicidi kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje navedene bolesti, obaviještava ovaj stručnjak.
Podsjetimo, zbog zabrane upotrebe natrij arsenita za zaštitu vinove loze u Evropi, eska se sve više širi. Ukoliko se podizanje novih zasada planira na raskrčenim površinama gdje su se nalazile šume, stari voćnjaci ili vinogradi potrebno je zemljište odmoriti dvije do tri godine.
Tagovi
Autorica