Zemljište u vinogradarskim zasadima podložno je raznim uticajima koji često kvare njegove osobine poput strukture, mehaničkog i hemijskog sastava. Iz tih razloga, veoma je važno odabrati najbolji način za njegovu obradu i održavanje.
Pogrešno izabrano i neredovno održavanje zemljišta u zasadima vinove loze, povlači niz posljedica koje se manifestuju kroz mali prinos grožđa, neredovnu rodnost, nedovoljan vegetativni porast čokota...
Tlo se u vinogradima može održavati na više načina - ledina, jalovi ugar, zastiranje (malčiranje), zelenišno đubrenje, herbicidi. Koji će se način primjeniti zavisi od više faktora; fizičko-hemijskih osobina zemljišta, sorte grožđa, lozne podloge, uzgojnog sistema gajenja čokota, konfiguracije parcele, klimatskih uslova.
Zatravljeni međuredni prostor u vinogradima malo se koristi jer pogoršava vodno - zračnu strukturu. Iz tla izvlači azot pa su i prinosi smanjeni. Međutim, u vinogorjima sa intenzivnijim padavinama i na strmim terenima, ledina je poželjna jer će znatno uticati na smanjenje erozije.
Održavanje tla u takozvanom jalovom ugaru sastoji se od oranja u jesen i proljeće, kao i obrade tokom vegetacije kultiviranjem i frezanjem. Ovom metodom poboljšava se struktura, suzbijaju se štetni insekti i podstiče se aktiviranje mikrorganizama.
Poslije berbe u vinogradu slijede đubrenje, obrada tla i zagrtanje čokota
Ne preporučuje se na strmim terenima jer pojačava eroziju.
Radi smanjenja upotrebe mineralnog i stajskog đubriva, u vinogradima se mogu posijati grahorica, stočni grašak, heljda, lupina. Prije zaoravanja ovih leguminoza (pri kraju njhove vegetacije), najprije se povaljaju, a zatim obavi plitko zaoravanje.
Međuusjevi se gaje u mladim višegodišnjim zasadima i voćnjacima sa ciljem racionalnijeg iskorištavanja zemljišta. Za razliku od pokrovnih usjeva, od međuusjeva se ubiru plodovi. Stručnjaci preporučuju sjetvu ili sadnju pasulja, graška, crnog luka, špinata, zelene salate, mrkve, paprike krastavaca, dinja i lubenica.
U starijim zasadima vinove loze, poslije četvrte godine od sadnje, tlo se može braniti od korova hemijskim preparatima. Trebalo bi upotrebljavati dvije vrste herbicida - one koji djeluju u trenutku klijanja korova i one koji djeluju na suzbijanje višegodišnjih korovskih vrsta.
Na manjim površinama i na okućnicima, primjenljivo je i zastiranje (malčiranje). Uglavnom se koristi pokošena trava, rjeđe slama i opalo lišće. Prednosti ovakvog tipa održavanja zemljišta su u sprječavanju razvitka korova, smanjenju isparavanja i poboljšavanju kvaliteta grozdova. Međutim, malčirana parcela vinove loze je sklonište za miševe i voluharice pa kad se namnože, neophodno je njhovo suzbijanje.
Primjena samo jednog od mogućnosti održavanja tla ima svojih pozitivnih i negativnih dejstava. Zato se i preporučuje takozvano kombinovano održavanje.
"Na strmim terenima kombinuje se ledina i jalovi ugar, gdje se obrada parcela neizmjenično mijenja svake naredne godine. Kombinacija ledina i zastiranje tla primjenjuje se u kišovitim vinogorjima, kada se trava sa ledine koristi za zastiranje prostora oko čokota. Kombinacija jalovi ugar i zastiranje, uglavnom podrazumijeva obradu sa jesenjim dubokim oranjem i proljećnim kultiviranjem dok se prostor u redu oko čokota malčira", objašnjava profesor Nebojša Marković.
Tagovi
Autor