Osim smanjenja površina pod nasadima, razlozi pada su i ekstremni vremenski uslovi. Vrućine i suša snažno su smanjile očekivani urod, a posebno su stradali Champagne, Burgundija i Jura.
Francuska bi ove godine mogla zabilježiti jednu od najmanjih proizvodnji vina u posljednjih 30 godina. Prema početnoj procjeni tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede, očekuje se nešto manje od 34 miliona hektolitara, odnosno 6% manje nego lani i 17% ispod prosjeka od 2021. do 2025. godine. Podaci se odnose na procjenu izrađenu 1. septembra, pa konačan rezultat još može odstupati, prenosi Guardian.
Glavni razlog pada nisu samo manje površine pod nasadima, nego prije svega ekstremni vremenski uvjeti. Nakon povoljnog početka godine i obilnih proljetnih kiša, Francusku je pogodilo rekordno vruće i suho ljeto. Prosječne temperature u junu, julu i avgustu dosegnule su 24°C (prosjek dnevnih i noćnih maksimuma izmjerenih na meteoroloških postajama širom Francuske, op.a.), najviše otkako postoje mjerenja, a gotovo polovina zemlje zabilježila je dnevne temperature od 40°C ili više.
Agreste, statistička služba francuskog Ministarstva poljoprivrede, upozorava da je suša tla tokom ljeta dodatno jačala, dok su toplotni valovi uzrokovali ožegotine, sušenje i otpadanje lišća te venuće bobica, što je direktno smanjilo prinose.
Najveći pad očekuje se u regiji Champagne, gdje je berba grožđa počela neuobičajeno rano, sredinom avgusta. Procjenjuje se da bi proizvodnja mogla biti čak 48% manja nego prošle godine i 46% ispod prosjeka posljednjih pet godina. U Burgundiji-Beaujolaisu očekuje se pad od 33%, dok bi Jura mogla izgubiti 36% uroda. Loire, Alsace i Cognac trebali bi biti u minusu 12%, 6% i 6%.
Istovremeno, situacija nije jednaka u cijeloj zemlji. Languedoc-Roussillon mogao bi imati 5% veću proizvodnju nego lani, a Bordeaux čak 10% veću, ponajprije zahvaljujući kiši krajem avgusta koja je ublažila toplotni i sušni stres. Ipak, i ta su područja ispod prosjeka 2021.- 2025. godine, za 8%, odnosno 11%.
Dio proizvođača smatra da su službene prognoze možda previše pesimistične. Cécile Mathiaud iz udruženja burgundskih proizvođača rekla je za Guardian da zna kako ovogodišnja berba neće biti puna, ali da još nema konačnih podataka.
"Imamo neke nasade koji ove godine daju vrlo malo, a u drugima je urod veći od očekivanog. Referentna godina za naše proizvođače je 2021., kada je proizvedeno samo milion hektolitara. Očekujem da će ovogodišnja proizvodnja biti veća, ali ne mogu procijeniti koliko“, kazala je.
Ipak, šira slika pokazuje koliko su se uvjeti promijenili. Jean-Marie Cardebat, profesor ekonomije na Univerziteta u Bordeauxu i stručnjak za tržište vina i alkoholnih pića, upozorava da danas nijedna francuska regija više nije sigurna od toplotnih valova. Zemlja je pritom, kaže, slabije pripremljena za klimatske promjene od Španije, koja ima razvijeniju mrežu za navodnjavanje.
Problem nije samo količina proizvedenog grožđa. Više temperature pomiču i termine berbe. Prosječni termin berbe pomjeren je za tri dana svake decenije, što znači da se od 1930-ih pomaknuo za otprilike mjesec dana.
Francuski proizvođači s ovim se problemima suočavaju dok se istovremeno smanjuje domaća potrošnja. Udio stanovništva koje svakodnevno pije vino pao je s gotovo 50% 1960. godine na manje od 10% u 2018. godini. Inflacija i carine tokom posljednjih pet godina dodatno su pridonijele gomilanju zaliha.
Ekstremna suša pomjera početak berbe grožđa u tri poznate vinske regije
U Bordeauxu je od 2023. godine iskrčeno oko 20.000 hektara nasada, čime je ukupna površina smanjena na 83.000 hektara. U sklopu državnog programa podrške tokom 2026. godine trebalo bi biti uklonjeno oko 4% svih francuskih nasada, a proizvođačima se za trajno krčenje isplaćuje 4.000 eura po hektaru.
Cardebat upozorava i da su se stečajevi u sektoru između 2019. i 2025. utrostručili te smatra da bi 2026. mogla biti jednako teška. Istovremeno, rast troškova prilagodbe klimatskim promjenama smanjuje mogućnost novih ulaganja.
"Što je klima poremećenija, to je manja sposobnost ulaganja, iako moramo ulagati više. Ulazimo u začarani krug“, rekao je.
Francuska je krajem ljeta najavila i više od milijardu eura vrijedan paket hitne pomoći poljoprivrednicima i proizvođačima pogođenima toplotnim valovima. Istovremeno, proizvođači sve više razmišljaju o novim tržištima, drugačijim proizvodima i prilagođavanju mlađim potrošačima.
Tagovi
Autor
Kako je Ivica Dilber na surovoj planini stvorio jedan od najneobičnijih vinograda u Evropi
Ključne mjere u vinogradu nakon berbe - od čišćenja do zimske rezidbe
Evo koja je prednost ručne berbe vinskog grožđa, a koliko štedi mašinska
Berba grožđa počela ranije: Manje roda, poznate i cijene
