Evo u kojim uslovima što duže očuvati stono grožđe

Dužina čuvanja stonog grožđa do momenta prodaje zavisi od stanja grožđa, svojstava sorte i zahtjeva tržišta. Može se čuvati samo zrelo i potpuno zdravo grožđe. Grožđe namijenjeno dužem čuvanju, bere se nekoliko dana prije potpune zrelosti, kako bi bobice bile što čvršće.

Sorte koje imaju čvrstu, elastičnu pokožicu i jaču vezu bobica sa peteljčicama mogu se čuvati duže, dok sorte sa tankom i nježnom pokožicom nisu pogodne za čuvanje već se odmah iznose na lokalno tržište.

Čuvanje grožđa u evenkama

Oduvijek je postojala težnja da se sezona upotrebe grožđa produži i poslije posljednje berbe. Poznato je čuvanje grožđa u evenkama - odnosno grozdovi su sa odsječenim dijelom lastara, okačeni na promajnom mjestu. Ovakvo čuvanje grožđa je kratkotrajno i praćeno je smežuravanjem bobica uslijed gubitka vode.

Nešto bolji postupak je čuvanje evenki u prohladnim i tamnim prostorijama (podrumima), pri čemu su presjeci lastara uronjeni u vodu. U prohladnim prostorijama ili podrumima, sa temperaturom 4 do 8^oC, na evenkama ili na slami, smežuravanje bobica je sporije, ali redovno se pojavljuje siva trulež.

Koje mogu i u kućnim uslovima, a koje sorte su samo za hladnjaču?

Posebno pogodne sorte za čuvanje u evenkama u kućnim uslovima su zimsko bijelo, drenak, afuz ali i muskat italija. Zimsko bijelo može, uz povoljne uslove čuvanja, da se održi nakon berbe od druge polovine oktobra, pa sve do početka februara. Veoma rane i rane stone sorte se ne čuvaju. Muskat hamburg se zbog dobre tržišnosti probirno bere i u odgovarajućem režimu čuva i do mjesec dana nakon berbe. Na tržištu postiže odličnu cijenu.

Međutim, neke pozne stone sorte, mogu se čuvati u hladnjači, u kontrolisanim uslovima (KA), najduže do dva mjeseca.

Skup tehnološki postupak, zato se uvozi

Veliki proizvođači posjeduju hladnjače, gdje se grožđe u uslovima visoke relativne vlage vazduha 80 do 90%, niske temperature -1 do - 0,5^oC, pritiska od 1,3 do 21,3 kPa i inertnim uslovima (nizak sadržaj kiseonika 2 do 5%, visok sadržaj azota 70 do 75% i ugljen dioksida 20 do 25%) čuva veći broj mjeseci. Sorte za takvo čuvanje su recimo ribijer, dva do četiri mjeseca, kalmerija tri do šest mjeseci, emperor šest do osam mjeseci i drugo.

Čuvanje stonog grožđa je skup tehnološki postupak koji zahtijeva hladnjače, postrojenja sa klima uređajima, te svaka sorta mora da se čuva u određenom režimu u zasebnim komorama, troši se velika količina električne energije za rad hladnjače, potrebna je radna snaga koja radi na sumporisanju grožđa sa SO₂, probiranju i pakovanju, itd. Iz ovih razloga se stono grožđe u zimsko/proljetnom periodu u našu zemlju najčešće uvozi.

Gledajući očuvanje stonog grožđa u hladnjačama, u zavisnosti od sorte i drugih brojnih činilaca, može se u prosjeku čuvati dva do četiri mjeseca. Osnovna obilježja čuvanja stonog grožđa u hladnjačama su ta da se najprije izvrši predhlađenje grožđa ispod 10^oC (idealno na 1^oC), da se vrši redovno sumporisanje, da se održava odgovarajuća temperatura i da se povremeno vrši provjetravanje i ponovno sumporisanje.

Ne berite grožđe samo po boji: Kako odrediti pravi trenutak za berbu?

U takvim slučajevima sprječavaju se pojava prouzrokovača bolesti i nepoželjne promjene na šepurini i bobicama. U protivnom javlja se diskoloracija bobica grožđa, tamnjenje, smežuravanje i sl.

Stono grožđe se po potrebi može čuvati u hlađenim skladištima sa djelimično ili potpuno kontrolisanom atmosferom (KA). Uslovi tokom čuvanja treba da osiguraju minimalne fiziološke promjene na grozdovima, smanje respiraciju (disanje), gubitak vode i pojavu bolesti na grožđu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor