O uzgoju loze u kontinentalnom dijelu zemlje često se polemiše u Bosni i Hercegovini, a kako za Agroklub kaže Zoran Popović, suvlasnik Vinarije Dalmati, ovdašnja je predrasuda da su vina samo za južne dijelove
U Potkozarju, na desetak kilometara od Banjaluke, smješteni su vinogradi Vinarije Dalmati. Na 250 metara nadmorske visine, južna i jugoistočna dispozicija otvorena je prema dolini rijeke Vrbas sa povoljnom ružom vjetrova i savršenom klimom.
O uzgoju loze u kontinentalnom dijelu zemlje često se polemiše u Bosni i Hercegovini, a kako za Agroklub kaže Zoran Popović, suvlasnik Vinarije Dalmati, ovdašnja je predrasuda da su vina samo za južne dijelove. Austriju, Njemačku i Srbiju, navodi kao primjere zemalja koje imaju super vina u kontinentalnom dijelu, pa zašto ne bismo i mi.
No, dodaje kako su se vodili studijom sa mostarskog univerziteta koja govori o razvoju vinogradarstva BiH sa dolaskom Austro-Ugara, kada se otvaraju razvojne vinogradarsko voćarske stanice i sorte koje se u tom periodu sade.
"Mi smo to donekle pratili, naravno, razvili smo sa drugim sortimentom i mogu reći da je sjeverozapadni dio BiH savršen za bijela vina, mislim da su naša bijela vina bolja nego hercegovačka, šta god oni mislili o tome, ali su njihova crvena bolja nego naša", kaže Popović.
Trenutno na šest hektara površine u sortimentu imaju rajnski rizling, chardonnay, tamjaniku koja je, dodaje čisto balkanska i popularna, te novu sortu morava koja je eko varijanta, uzgaja se uz minimalnu zaštitu. Godišnje proizvedu između 30 i 40 hiljada litara vina koje trenutno plasiraju u Banjalučkoj regiji. Širenje planiraju, a koči ih visoka cijena zemljišta budući da su smješteni u blizini samog grada.
No, ovaj dio BiH trenutno ima oko 14 vinarija, a Popović nam je otkrio i kako su izabrali ime za svoje vino, budući da asocira na Dalmaciju, koja je opet na jugu.
"Ja sam inače iz Šibenika, a moj ortak je iz Benkovca, sve je to Dalmacija, i Bosna je bila dio rimske provincije Dalmacija. Na tom području živjelo je ilirsko pleme Dalmata, od kojih ostalo samo ime, a pošto smo mi iz tog dijela došli u Bosnu, uvezali smo to u naziv Dalmati", kaže naš sagovornik.
Kroz šalu komentira da su najobrazovaniji vinograd: "Imamo tri magistra nauka koji rade, dva asistenta na fakultetu, jedan bivši novinar. Kada je berba tada nas ima više, nešto se okrene – jagnje, riba to je lakši dio posla. Nemamo problema s angažiranjem berača, to je čisti marketing, vinari moraju malo da se potroše, kod nas tokom berbe ode 100 litara vina."
Slovenac Žižmond: Kod mene rade Bosanci, a tražim distributere za vino u vašoj zemlji
Prošlu godinu, kao i većina vinogradara, ocjenjuju lošom. Tokom maja i juna, imali su 40 dana neprestane kiše, što je smanjilo rod za oko 40 posto. Od 2024. imaju velika očekivanja. Svoje uzorke poslat će i na vinska takmičenja, bečko ocjenjivanje "AWC Vienna" te na londonski Decanter koji smatraju velikom stepenicom.
"Ako uspijemo i dobijemo nagradu u Londonu, bit će druga cijena i malo ćemo ići i na druga tržišta", zaključuje na kraju razgovora Popović.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica