Najvažniji radovi u vinogradu tokom zimskog perioda

Godišnji ciklus vinove loze možemo podijeliti na dva perioda - vegetacija i zimsko mirovanje. U periodu jesen-zima od radova u vinogradu izdvajaju se đubrenje, duboka obrada zemljišta, zaštita loze od niskih temperatura i rezidba. Stručnjak za vinarstvo i vinogradarstvo Alen Predić, viši stručni saradnik u PSSRS dao je kratke upute za svaki od zimskih radova koje treba obaviti u vinogradu.

Đubrenje vinograda se može obavljati tokom cijele godine, ali zbog različitih faktora pretežno se izvodi u jesen i rano proljeće i jedan dio tokom vegetacionog perioda. Klimatski uslovi i vrsta đubriva u najvećem stepenu određuju vrijeme izvođenja.

"Po vremenu, tehnici izvođenja i uticaja na lozu razlikuju se redovno, koje se obavlja u periodu mirovanja, i prihranjivanje loze koje se vrši tokom vegetacionog perioda", podsjeća Predić. 

Organska i mineralna đubriva

Redovno đubrenje se na težim zemljištima obavlja isključivo u jesen, a na lakšim i sa lakše rastvorljivim đubrivima može i u proljeće. Blagovremeno izvođenje omogućuje da se do početka vegetacionog perioda izvrši mineralizacija organskih đubriva i migracija hranljivih elemenata do rizosfere. Vrši se organskim i mineralnim đubrivima.

"Organska đubriva, stajnjak i kompost, unose se u jesen na dubinu od 15 do 20 cm. U zavisnosti od veličine parcele, sistema gajenja loze i raspoložive tehnike mogući su različiti postupci njegovog unošenja u zemljište", kaže stručnjak i dodaje da se mineralna đubriva unose u zemljište u jesen, proljeće i tokom zime ukoliko vremenski uslovi to omogućavaju.

Teže rastvorljiva, fosforna i kalijumova, i kompleksna đubriva u kojima ova dva elementa dominiraju se unose u jesen, a jednokomponentna azotna isključivo u proljeće.

"Tehnika unošenja mineralnih đubriva može biti različita: rasturanje po cijeloj površini neposredno pred duboku obradu zemljišta, deponovanje na dubinu do 35 cm pomoću plugova podrivača s depozitorom i injektiranje kada su u pitanju tečna đubriva", precizira Predić.

Obrada zemljišta

Osnovna podjela obrade zemljišta se zasniva na dubini i vremenu izvođenja i dijeli se na duboku, koja se izvodi tokom zimskog mirovanja loze, i plitku koja se višekratno izvodi tokom vegetacionog perioda. Duboka obrada obuhvata podrivanje zemljišta, jesenju duboku obradu zemljišta i zagrtanje.

Podrivanje se izvodi pomoću posebnih traktorskih plugova podrivača. "Glavno obilježje ove radnje je da se zemljište u međurednom prostoru, na udaljenosti 1 do 1,5 m od reda, prosiječe i rastrese", ističe, napomenuvši da nož podrivača mora biti oštar kako ne bi dolazilo do čupanja debljih korjenova.

Dubina podrivanja se kreće od 40 do 70 cm u zavisnosti od klimatskih i zemljišnih uslova, a izvodi se u jesen u periodu od otpadanja lišća do jačeg zamrzavanja zemljišta.

Zagrtanje loze

U klimatskim oblastima u kojima se tokom zime javljaju temperature niže od -15°C vrši se zagrtanje kako bi se stablo loze zaštitilo od izmrzavanja. Pri tome se znatan dio zemlje nabacuje na red u obliku banka ili humke na svaki čokot pojedinačno.

Zakopavaju trsove u jesen - crtu podvlače na -17°C

Sloj zemlje koji se nabacuje prilikom zagrtanja zavisi od oblika čokota, širine međurednog rastojanja, tipa zemljišta i sredstava s kojima se vrši, također poslije otpadanja lišća.

U zavisnosti od ekoloških uslova i ciljeva koji se žele postići rezidba loze se obavlja u različito vrijeme. Ona u toku zimskog mirovanja se naziva još i rezidba na zrelo. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor