Unatoč tome što su neke regije posebno pogođene, širom svijeta je bilo manje šumskih požara, pokazuju podaci CAMS-a.
Slika aktivnosti požara širom svijeta za 2020. godinu je vrlo složena, pokazali su podaci koje je godinu dana prikupljala Copernicus Služba za nadzor atmosfere (CAMS), koju je u ime Europske komisije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa.
Iako su područja poput Arktičkog kruga i zapadnog dijela Sjedinjenih Država trpjeli šumske požare neviđenih intenziteta i emisija, bila je ovo jedna od godina s najmanje aktivnih na globalnoj razini, otkrili su znanstvenici CAMS-a. To je dovelo do daljnjeg pada zagađenja, nastavljajući trend u posljednjih 17 godina, ali u najviše pogođenim područjima intenzitet je bio daleko veći.
Iako je požarna aktivnost u južnoj tropskoj Africi ove godine bila vrlo niska, pojačana je aktivnost u područjima poput Sibira, Colorada, Kalifornije i regije Pantanal u južnom Brazilu. Otprilike 1.690 megatona ugljika ispušteno je u atmosferu od 1. siječnja do 7. prosinca.
"Iako je 2020. godina zasigurno poražavajuća za najteže pogođena žarišta, emisije u cijelom svijetu bile su manje zbog boljeg upravljanja požarima i mjerama ublažavanja", pojasnio je viši znanstvenik i stručnjak za šumske požare u CAMS-u, Mark Parrington.
"Otkako smo 2003. počeli s monitoringom putem sustava GFAS, primijetili smo postupni pad stope emisije“, dodao je rekavši da nije vrijeme za zadovoljstvo jer su požari u pogođenim područjima bili rekordne jačine kao rezultat toplijih i sušnijih uvjeta. To je rezultiralo povećanim zagađivačima koji se prenose tisućama kilometara, što utječe na kvalitetu zraka za milijune ljudi.
"Nastavljajući svakodnevno praćenje razmjera, intenziteta i emisija širom svijeta, naš je cilj podići svijest o njihovom dugotrajnom i velikom utjecaju", naglasio je rekavši da to pomaže informiranju donositeljima odluka, organizacija, poduzeća i pojedinih građana da planiraju što činiti protiv potencijalnih učinaka onečišćenja zraka, što je posebno važno sada kada nas je pogodila pandemija Covid-19.
Požarima visokog intenziteta posebno su pogođena četiri područja. Jedno od njih je zapadni SAD, a to je ujedno i jedna od najgore pogođenih regija nakon posebno vrućih i suhih uvjeta u kolovozu i u rujnu.
Za nekoliko država SAD-a, počevši od Kalifornije i Colorada, a šireći se do Oregona, Washingtona, Utaha, Montane do Idaha, podaci su pokazali da je aktivnost u regiji bila desetke do stotine puta intenzivnija od prosjeka 2003-2019. U SAD-u, kao i za nekoliko pogođenih država dimovi američkih šumskih požara bili su dalekosežni, a doputovali su i do sjeverne Europe. Emitirali su ogromne količine dima i zagađenja u atmosferu te su satelitskim promatranjima emisije ugljika procijenjene na preko 30,3 megatona.
Požar guta farme, pašnjake, poljoprivrednici prodaju stoku jer je nemaju čime hraniti
U međuvremenu, 2020. bila je je još jedna aktivna godina za požare koji su se razbuktali na krajnjem sjeveroistoku Sibira i Arktičkom krugu. U svibnju, kako je započinjala sezona borealnih požara, znanstvenici su zapazili i one na Arktiku, nakon neobično toplog proljeća. Do rujna su znanstvenici uspjeli potvrditi da su oni u ljeto već postavili nove rekorde zagađenja, a dimovi su pokrivali više od trećine Kanade. Od 1. siječnja do kraja kolovoza, emisije CO2 u toj regiji iznosile su 244 megatona, u usporedbi s 181 megatona za cijelu 2019. godinu.
Sljedeći teško pogođeni dio svijeta ove godine bila je karipska regija gdje se aktivnost požara obično odvijala od siječnja do svibnja. Na kraju sezone znanstvenici su izvijestili da su emisije u regiji koja je uključivala zemlje poput Belizea, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve, Paname i poluotoka Yukatan u Meksiku bile znatno iznad prosjeka 2003-2019.
Venezuela je također zabilježila aktivnost veću od prosjeka u sva četiri mjeseca u prvoj trećini ove godine. U međuvremenu, Kolumbija je u veljači zabilježila intenzivne aktivnosti nakon sporog početka s ukupnim emisijama ugljika višim od prosjeka 2003-2019.
U siječnju je australski Novi Južni Wales proglasio jednotjedno izvanredno stanje zbog požara. Ranije, početkom prosinca rasplamsali su se u Viktoriji gdje je izgorjelo gotovo milijun hektara zemlje. Puštajući u atmosferu preko 400 megatona ugljičnog dioksida, imali su ogroman utjecaj na kvalitetu zraka jer je dim iz požara obuhvaćao površinu od 20 milijuna četvornih kilometara, dovoljno veliku da pokriva cijelu Rusiju i trećinu Europe.
Za cijelu godinu CAMS je na svojoj web stranici pokrenuo Globalnu stranicu za nadzor požara kako bi pomogao svijet informirati o njegovim učincima. Stranica sadrži mnoštvo informacija, uključujući karte, animacije, pitanja i odgovore te najnovije vijesti o ovoj važnoj temi.
Tagovi
Autorica
