• Gljive
  • 17.10.2020. 14:00

Ubrao puharu veličine tri fudbalske lopte

Gljiva koju je Marijan Rogović nedavno pronašao u šumi iznad Zlatarskog jezera bila je teška 4,6 kilograma što se u tom kraju ne pamti.

Foto: Željko Dulanović
  • 149
  • 26
  • 0

U njivi na Lazovom brdu, Marijan Rogović iz susjedne Srbije, pronašao je nedavno gljivu puharu, vjerovatno najveću ikad ubranu u šumama iznad Zlatarskog jezera. Veličine je skoro tri fudbalske lopte i teška čak 4,6 kilograma pa najstariji mještani kažu da u životu nisu vidjeli ništa slično. 

Veliku gljivu u Ojkovici kod Nove Varoši ubrao je mlađi Marijan Rogović koji ovih dana slavi punoljetnost, ali je fotografisanje sa neobičnim "ulovom" prepustio dedi Marijanu (70) po kome je i dobio ime.

Samonikle gljive: Kako ih pravilno čistiti, smrznuti, sušiti i čuvati?

"Danima se bijelila kao snijeg u travi iza kruške, nasuprot naše porodične kuće. Prvo sam mislio da je vjetar donio plastičnu kesu. Poslao sam unuka da provjeri o čemu se radi. Nisam mogao ni pretpostaviti da je u pitanju gljiva, a on je, eto, ubrao grdosiju", kaže za Agroklub stariji Marijan Rogović.

Ne postoji otkup puhare, ali je dogovor oko prodaje postignut

Puhara je, kažu poznavaoci gljiva, jestiva i ukusna dok je mlada tako da će ova završiti na tanjiru.

"Predao sam je jednom od lokalnih otkupljivača, a on će je, kaže, poslati svom gazdi u Italiju, gdje je puhara često na meniju sladokusaca. Kod nas se ne otkupljuje pa za nju nije formirana ni otkupna cijena, ali smo se lako dogovorili."

Simptomi i prva pomoć kod trovanja gljivama

Vremenske prilike su ovog ljeta pogodovale gljivama pa su rodile kao nikada prije. U berbu se dalo i staro i mlado, a vještiji su dnevno mogli ubrati i do dvadesetak kilograma. Za mnoge je sakupljanje tih šumskih plodova značajan izvor prihoda, bez kojeg ne bi mogli kupiti ogrjev, zimnicu ili udžbenike djeci. 

Zaradom zadovoljni

Zijad Čuturić iz susjednog Prijepolja gljive sakuplja već 40 godina, uglavnom vrganj i lisičarku. U sezoni, kaže, "ubere" od 500 do 600 eura.

"Da je cijena bila bolja, ove godine zaradio bih najmanje hiljadu eura. Ne pamtim da je ovako dobro rodila, bilo je da je 'zgrćeš lopatom'. Ali i s ovim više sam nego zadovoljan. Gljive berem od svoje sedme godine. Već tada sam od svoje zarade mogao sebe opremiti za školu. Kasnijih godina, kada sam upoznao teren i mjesta gdje raste, mogao sam zaraditi i puno više", kaže Čuturić.

Sve što se otkupi ide u izvoz

Gljive se u šumama Zlatara, na granici između ove dvije opštine, bere sve do u kasnu jesen. U planinskim selima, do kojih rijetko stižu otkupljivači, mještani uglavnom suše i predaju je kasnije u suhom stanju. Takva se bolje plaća.

"Ove godine sam imao 50 kilograma suhe gljive, pet puta više nego obično", objašnjava. Pri tom ona koja je ubrana u ovim krajevima izuzetnog je kvaliteta pa gotovo sve što se otkupi ide u izvoz. 

Bosanske šume bogate skupocjenim tartufima

"Ovo je jedna od najboljih sezona što se tiče roda. Pored lisičarke i vrganja otkupljuju se i crna truba i laktarijus. Smrčak je zabranjena vrsta i ne otkupljuje se, kao i Amanita caesarea (Blagva). Za svaku vrstu mora se tražiti dozvola od Ministarstva poljoprivrede i ekologije, bez koje nema ni otkupa ni izvoza", kaže Bojan Vujošević, tehnolog i rukovoditelj proizvodnje u poduzeću "Interfood 60" .


Tagovi

Gljive Puhara Marijan Rogović Otkup


Autor

Željko Dulanović

Više [+]

Diplomirao na FPN. Tokom tri decenije koliko je u novinarstvu, bio je dopisnik mnogih nacionalnih medija. Omiljene teme su mu iz života meštana planinskih sela, a duboko veruje da nema raja bez zavičaja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ono kad ti u dvorište padne #MIG