• Crno zlato
  • 18.02.2020. 11:30
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Banja Luka

Bosanske šume bogate skupocjenim tartufima

U našim šumama krije se veliki potencijal, a to su vrijedne gljive - tartufi. Banjalučanin Mijodrag Vuković uspješno ih sakuplja i želi da se svi tartufari BiH ujedine kako bi zajednički nastupali na tržištu.

Foto: Vjekoslav Hudolin (ilustracija)
  • 483
  • 28
  • 0

Tartufi, su veoma cijenjene i hranjive gljive koje rastu u BiH šumama. Njihovim sakupljanjem i uzgojem uspješno se bavi Banjalučanin Mijodrag Vuković.

On se posvetio ovoj proizvodnji sa željom da je intenzivira u ovom djelu BiH. Prerađevine od ovih gljiva imaju naziv "Vuk tartufi" i prvi put će biti izloženi u Krajiškoj kući u Banjaluci. Takođe su prva i autentična prerađevina od gljiva na ovom području. Kako kaže, cijene su u skladu sa našim standardom pa tako jedan gram tartufa košta 0,60 KM, što je trećina evropske cijene.

"Tartuf je rijetka, ukusna, ali i veoma zdrava namirnica. Ako znamo da su aminokiseline hrana za mozak, a da ih on sadrži 13, onda je jasno zašto je tako zdrav. U ishrani se mogu koristiti na mnogo načina, u kombinaciji sa slatkim, slanim i kiselim jelima. Dobri su i sa tjesteninom i uz meso, ali i uz rakiju", naveo je Vuković za Glas Srpske.

Naši tartufi kvalitetniji jer nema zagađenja

Smatra da su tartufi u BiH daleko kvalitetniji od onih gajenih u zemljama koje su industrijski razvijene, što je uzrok zagađenja šuma. Tragati za tartufima naučio je od oca s kojim je za njima tragao od ranog djetinjstva. 

"Prije šest godina došao sam do Zorana Davidovića, koji je na ovim prostorima pionir u toj oblasti. Od tada mi je ovo postalo hobi. Kasnije sam nabavio pse i počeo se sve više edukovati o toj specifičnoj vrsti gljiva", objašnjava on i naglašava da ne želi da ih prodaje u Italiji i Njemačkoj nego mu je cilj da one postanu prepoznatljiv simbol Republike Srpske.

Uzgajajte gljive u vašem vrtu ili voćnjaku

Ističe da je za ovaj biznis, neophodna edukacija, što nije lak zadatak jer literatura dostupna na našem jeziku veoma je oskudna.

Ako se ovo ne voli, ne može ni da se radi

Vuković prepričava kako skrivene gljive nije lako pronaći te da je za ovaj posao potrebno mnogo truda, upornosti i ljubavi. Kaže da je znao preći 15 kilometara, a da ne pronađe nijedan tartuf.

Zoran Davidović u lovu na skupocjene tartufe: Crno blago u šumama BiH

Istakao je da je domaće područje neistraženo, ali da je Bosna među bogatijim državama, ne samo po količini nego i po kvalitetu ovih gljiva. 

"Mogu se naći u parku Mladen Stojanović i kampusu, ali takva mjesta izbjegavam zbog zagađenja. U šumama u okolini su najkvalitetniji. Imamo idealne uslove za njihov uzgoj. U Evropi je otkriveno oko 160 vrsta, od kojih mnogo ima na našim prostorima", otkriva. 

U planu udruživanje i širenje tržišta

Prerađevine od njih počeo je praviti da bi produžio njihov rok trajanja jer nakon dvije sedmice propadaju.

"Događalo se da imam svježe tartufe, ali da ih nemam kome prodati. Tako su nastali namazi i tartufati. Aktuelan je tartufat od crnog tartufa, koji se pravi uz maslinovo ulje i morsku so, bez hemije, bez aditiva i pojačivača ukusa, što je vrlo važno. Namazi nastaju kombinovanjem ovih gljiva sa maslacem, ali i sa medom", objašnjava ovaj hobista i dodaje kako sezona bude odmicala tako će se povećavati ponuda proizvoda.

Želja ovog Banjalučanina je da se svi uzgajivači udruže na nivou čitave države jer kako kaže, samo udruženi mogu nastupati na međunarodnom tržištu. U planu je takođe i plantažni uzgoj ovih gljiva, ali i onaj na individualnom nivou. 


Tagovi

Uzgoj tartufa Crno zlato Mijodrag Vuković Svježi tartufi Tartufat Tartufari Plantažni ugoj gljiva


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.