• Gljivarstvo
  • 24.02.2019. 08:30
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Obrovac

Zoran Davidović u lovu na skupocjene tartufe: Crno blago u šumama BiH

Zoran Davidović kaže da BiH obiluje tartufima, posebno crnim, koji mnogi još nazivaju i "crni dijamanti", ali ih rijetko ko traži, a još manje jede. Razlog za to, kaže Zoran, leži u činjenici što su građani needukovani u oblasti gljivarstva i ne znaju ni gdje da traže tartuf, niti kako da ga pravilno uberu.

Foto: Arhiva Zorana Davidovića
  • 2.761
  • 520
  • 0

Zoran Davidović iz sela Obrovac u okolini Banjaluke, među rijetkima je u BiH, koji svoje slobodno vrijeme provodi tragajući za tartufima, gljivama poznatim ne samo po svojim afrodizijačkim svojstvima, već i po tome što spadaju u najtraženije i najskupocjenije jestive gljive u svijetu!

Zoran kaže da BiH obiluje tartufima, posebno crnim, koji mnogi još nazivaju i „crni dijamanti“, ali ih rijetko ko traži, a još manje jede.

Za kilogram tartufa može se dobiti i par hiljada evra

Razlog za to, kaže Zoran, leži u činjenici što su građani needukovani u oblasti gljivarstva i ne znaju ni gdje da traže tartuf, niti kako a ga pravilno uberu.

Naš sagovornik ističe da tržišta za ove skupocjene gljive ne manjka, a cijena kilograma tartufa iznosi od 1000 evra, pa do nekoliko hiljada.

Cilj mu je da osnuje udruženje u koje će okupi sve one koji dijele istu strast kao i on, te da tako udruženi izađu na tržište i ponude domaće, bh. tartufe, ljubiteljima ovih skupocjenih gljiva.

"Lov" na tartufe

U "lov" na tartufe Zoran je krenuo sasvim slučajno, još prije deset godina, i to zahvaljujući svom prijatelju iz Italije.

Nakon toga, počeo je da proučava ove gljive, pa je pročitao dostupnu stručnu literaturu, te tako stekao dovoljno znanja da krene u potragu za tartufima.

"Ova podzemna gljiva zahtijeva posebne klimatske uslove, i živi u simbiozi s biranim drvećem. Postoje 164 vrste tartufa, od kojih je samo devet jestivih, i to sedam crnih i dvije bijele. Svaka vrsta ima svoj položaj, svoju sezonu i slično", kaže naš sagovornik.

U lovu na tartufe pomažu mu psi

Dodaje da je prvi tartuf našao 2009. godine i da ih je od tada do danas pronašao na hiljade.

Osim izučavanja tartufa, Zoran je morao da nabavi i specijalnu italijansku rasu psa koje je obučavao za pronalaženje ove gljive.

Gigantski tartuf u šumama BiH

Počeo je sa jednim štenetom, a danas ima čak sedam obučenih pasa koji mu pomažu u lovu na ovo podzemno blago.

Nakon što pas kopanjem šapom ukaže na poziciju tartufa i dobije nagradu za pronalazak,  gljiva se pažljivo iskopa pazeći da se ne ošteti. Potom se nastala rupa ponovno zatvori kako bi se omogućio razvoj novih korijena, odnosno rast novih tartufa.

Rekordni tartuf koji je Zoran do sada pronašao težio je 514 grama. Tu gigantsku gljivu je pronašao prošle godine u okolini Bronzanog Majdana, i kaže da je veoma ponosan na svoj ulov jer je toliki tartuf vrlo teško naći u prirodi.

Zoran pojašnjava da uz pomoć svojih pasa tartufe najviše traži i pronalazi u svom kraju, ali da odlazi i u druge dijelove BiH u potragu za njima. Dodaje da iz iskustva zna da tartufa ima u cijeloj BiH, iako ne baš na svakom mjestu, već je potrebno znati prepoznati lokaciju.

U harmoniji s prirodom

"Važni su konfiguracija zemljišta i kiselost tla, jer tartuf najčešće uspjeva tamo gdje je pH između sedam i osam, potom vlaga, položaj lokacije i brojne druge stvari", kaže naš sagovornik.

Ističe da su tartufi koji rastu u BiH vrlo kvalitetni i da smo u velikoj prednosti u odnosu na neke druge zemlje, jer nemamo teške industrije i samim tim ni velikih zagađenja vazduha i tla.

U zavisnosti od godine do godine, Zoran godišnje nađe na desetine kilograma tartufa. Ističe da je prošla godina bila jako dobra za njih jer vole kišu. Osnova za raspoznavanje vrsta su izgled i miris, a od svih vrsta njegovi favoriti su oni koji rastu ispod hrasta jer imaju najljepši miris i najbolji kvalitet.

Naš sagovornik kaže da uživa u različitim ukusima tartufa, te da ista vrsta pod različitim drvećem može imati potpuno drugačiji ukus.

Crni dijamanti

"Teško je objasniti kakvog su ukusa, jer se to ne može porediti sa drugim namirnicama, naročito bijeli tartufi koji su posebni ukusom i zdravi. Kod nas se teže mogu naći bijeli tartufi, koji spadaju među najosjetljivije i najskuplje proizvode na svijetu. Posebno su cijenjeni zbog specifičnog ukusa i arome", kaže nam Zoran.

Dodaje da ga kontaktiraju mnogi ljudi koji bi željeli da uđu u svijet ovih čudnovatih gljiva, ali nakon određenog vremena brzo odustanu od svojih interesovanja. Zoran kaže da većina njih u tartufima vidi isključivo brzu zaradu, što je po njemu potpuno pogrešno.

"Nema od toga ništa. Nije lako hodati po šumi, to se samo iz ljubavi može raditi. Morate biti u haromoniji sa prirodom. Ako niste opušteni, psi će to osjetiti i onda to nije to", poručuje za kraj naš sagovornik.

Gurmanske gljive

Tartufi se mogu opisati i kao gurmanske gljive, jer imaju opor, intenzivan, zemljani miris koji hrani daje jedinstven ukus.

Koriste se u vrlo malim količinama koje su ipak dovoljne da svako jelo pretvore u gurmanski doživljaj. Arome crnog i bijelog tartufa poprilično se razlikuju. Crni tartuf ima suptilniju aromu, dok se bijeli tartuf odlikuje intenzivnom aromom koja podsjeća na bijeli luk.

Bijeli tartuf je, inače, najcjenjenija vrsta tartufa. To je tartuf žutosmeđe ili sivozelene boje i vrlo intenzivnog mirisa, jačeg nego kod ostalih vrsta tartufa. Crni tartuf je crnosmeđe boje, a posebno je cijenjen u francuskoj kuhinji.


Fotoprilog


Tagovi

Zoran Davidović Tartufi Crni tartuf Bijeli tartuf Šuma Gljivarstvo


Autorica

Snježana Karić

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.