Dostupne i u oktobru: Kako prepoznati lisičarke?

Topli jesenji dani još mogu da nam donesu po koje prijatno iznenađenje u našim šumama, a to su svakako jedne od najomiljenijih gljiva na našoj trpezi. Riječ je o lisičarkama (lat. Cantharellus cibarius) koje se dosta često mogu naći u ponudi na domaćim pijacama. No, ipak je potreban oprez i dobro poznavanje ove vrste prije nego se sami upustite u njihovo branje.

"Ono što je zanimljivo je da je cijela porodica gljiva kojoj lisičarke pripadaju, odnosno na latinskom familija Cantharellaceae zapravo jestiva. To znači da bilo koja vrsta iz ove porodice gljiva se može konzumirati. Naravno, morate ih dobro poznavati", ističe Momčilo Daljev iz Gljivarskog društva Novi Sad, dodajući da i lisičarke imaju svoje otrovne dvojnice sa kojima se relativno često zamjenjuju.

Važno je uočiti razliku

Vrsta sa kojom se lisičarke mogu "pobrkati" su zavodnice (lat. Omphalotus olearius). Ono po čemu su lisičarke karakteristične i lako raspoznatljive je njihov himenofor - ono što vidite kada je okrenete naopačke. Kod lisičarki je taj himenofor nedefinisan, izgleda kao da gljiva ima "žile" i žućkaste je boje. Dok, sa druge strane, otrovna zavodnica ima jasno razvijen lističast himenofor također žućkaste boje. Obje vrste rastu na sličnim terenima, stoga treba biti oprezan.

"Također je važno reći da otrovnice ne treba uništavati niti ih se treba plašiti. Svaka gljiva u prirodi ima svoju ulogu u ekosistemu, a naše je da to poštujemo", kaže Daljev dodajući da se svaki gljivar uvijek vodi pravilom da prilikom berbe jednu trećinu treba ostaviti netaknutom.

"Važno je napomenuti da su gljive kao organizmi izuzetno važne za naš cjelokupan ekosistem. Moramo razumjeti šta uzimamo iz prirode kada odlučimo da ih beremo", ističe stručnjak dodajući da je ono što mi beremo kada vidimo neku gljivu - zapravo samo plodonosno tijelo.

"Lična karta" lisičarke

Znači, to je samo dio gljive. Ono što gljive kao živa bića zapravo jesu se nalazi ispod zemlje, u vidu beskonačnog niza tankih bjeličastih, skoro nevidljivih niti koje se nazivaju hife. Te hife u nekom momentu kada su vremenski uslovi povoljni proizvode plodonosno tijelo, koje "izroni" na površinu zemlje. Iz spora koje će se osloboditi sa unutrašnje strane njenog "šešira" će onda nastati nove jedinke.

"Lisičarka je možda čak i najpoznatija iz roda Cantharellus, ako ne i najpoznatija iz čitave porodice Cantharellaceae", ističe Daljev dodajući da je narandžasto-žuta, lijevkastog izgleda, raste obično u grupi gljiva iz iste porodice u simbiozi sa korijenom listopadnog i zimzelenog drveća, najčešće hrasta i jela te je najčešća u takvim šumama.

Razvija se obavezno ispod dubljeg sloja lišća, iglica ili zemlje, pokraj hrastova i borova. Na zapuštenim njivama ili poljima sa kržljavom travom, ako su oivičena drvećem, razvijaju se velike kolonije, pritom i veliki primjerci, a nerijetko i u grmu po nekoliko zajedno. Plodonosi od juna do oktobra, u nekim slučajevima se može naći i u novembru.

Promjena boje mesa je ključna

Gljivu treba dobro pogledati sa svih strana, presjeći na pola i posmatrati eventualne promjene boje mesa - naročito kod branja vrganja. Ukoliko se kod posmatrane gljive bilo koja morfološka ili druga karakteristika ne podudara sa opisom u dostupnoj literaturi takvu gljivu nikako ne smatramo jestivom i automatski je odbacujemo.

Otkup jesenjeg vrganja: Gdje ga tražiti, kako brati i po kojoj cijeni prodati

"Osnovna oprema gljivara je pletena korpa ili platneni ceger. Gljive se ni u kom slučaju ne smiju brati u plastične kese zato jer se u njima jako brzo pokvare - potpare se i vrlo brzo propadnu", upozorava naše čitaoce Daljev dodajući da je na teren obavezno ponijeti odgovarajuću literaturu zarad identifikacije vrsta kako biste bili sigurni šta ste našli. Potrebno je ponijeti i gljivarski nož, lupu i telefon ili fotoaparat kojim ćete zabilježiti detalje.

Ukoliko niste sigurni u svoje znanje, na teren krenite sa iskusnim gljivarom. Prvo i osnovno pravilo prilikom branja gljiva je da naučite 10 najsmrtonosnijih da znate da ih prepoznate odmah. Sljedeće pravilo, ako niste sigurni u to koja je vrsta u pitanju, nemojte je brati. Sigurno ste čuli za frazu "da su sve gljive jestive, ali neke samo jednom" - vodite se tom mudrošću prilikom gljivarenja.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor