Zdravo kozje mlijeko stvara pozitivne terapeutske efekte - u BiH potencijal nedovoljno iskorišten

Pokušajte se sjetiti kada ste zadnji put konzumirali kozje mlijeko... Obzirom na sastav i mogućnost resorpcije u ljudskom organizmu kozje mlijeko ima izuzetno visoke prehrambene, nutritivne i terapeutske poželjne karakteristike. Jednostavno rečeno, nutritivno imunološka mliječna bomba koja obiluje kalcijumom, fosforom, selenom, proteinima sa esencijalnim aminokiselinama, te vitaminima iz B grupe, A i C vitaminom kao i mineralima.

Izuzetno kvalitetan nutritivno hemijski sastav kozje mlijeko svrstava u red visokohranjivih namirnica. Ipak, vjerujući da se radi samo o specifičnom mirisu i ukusu mlijeka, nije toliko zastupljeno u proizvodnji i konzumaciji. Svega 2% otpada na kozje mlijeko u ukupnoj svjetskoj proizvodnji svih vrsta mlijeka.

Pozitivan terapeutski efekat

Antikancerogeno, antibakterijsko i antialergijsko djelovanje samo su neka od pozitivnih terapeutskih efekata koje stvara kozje mlijeko u ljudskom organizmu. O ljekovitim osobinama kozjeg mlijeka govorilo se još i u Antičkoj Grčkoj, o tome svjedoče Hipokratovi zapisi, a stoljećima prije dok još nije postojala razvijena farmaceutska industrija, kozjim mlijekom liječeni su upala pluća i tuberkuloza, hepatitis, reumatske, dišne i neke druge bolesti, te je idealan napitak "poznat u narodu" za  snižavanje krvnog pritiska.

Kozje mlijeko - stvarnost ili predrasude 

Danas, tu praksu nastavljaju mnogi u svijetu, posebno Amerikanci koji su nakon mnogih naučnih istraživanja i dokaza, u pojedinim državama, bolnicama, uveli obavezno konzumiranje kozjeg mlijeka za svoje pacijente. Idealan je napitak za ljude koji pate od anemije, jer povećava broj krvnih zrnaca. Zbog pozitivnog sastava i strukture masnih kiselina u kozjem mlijeku i prisustva kolina u mastima pospješuje njihovu oksidaciju u jetri, te samim time i održava pozitivnu koncentraciju kolesterola. Zbog mnogo lakše probavljivosti u odnosu na druge vrste mlijeka, posebno se preporučuje djeci, starijim osobama i ljudima koji boluju od različitih gastrointestinalnih poremećaja.

Kozarstvo stagnira

Struka, uzgajivači i kupci, svi su mišljenja da kozje mlijeko ima svoje posebno mjesto na tržištu, cijenu i potražnju, a kozarstvo izvanredan potencijal za daljni rast. Ipak, da li je to tako u praksi!? Jednostavno rečeno "ni blizu". Pozitivne osobine kozjeg mlijeka očito nisu, niti predstavljaju glavni generator razvoja kozarstva. Ovaj sektor je pretrpio, ali i danas trpi mnogo u BiH.

Vratimo li se šezdesetak godina unazad, odluka o zabrani držanja koza na pašnjacima na ovim prostorima ovu stočarsku granu je unazadilo bar još toliko godina unazad, i srušila sve one pozitivne uzgojno selekcijske planove i efekte koje su provodili početkom prošlog stoljeća Austrougari na ovom području.

Domaće pasmine koza su zapostavljene

Statistički podaci iz 1895. godine u BiH govore o 1.447.049 koza u uzgoju najviše balkanska, sanska, togenburška i alpska pasmina. Danas ne postoje realni podaci o broju koza, nagađanja i pretpostavka je da se radi o oko 50.000 koza od čega preko 97% otpada na balkansku kozu, sasvim sigurno ne predstavlja izvanredan potencijal za daljnji rast. Iako konfiguracija terena, klima, i vegetacija naročito u hercegovačkim krajevima ima optimalne uvjete za držanje koza.

Nedovoljne količine na tržištu

Na policama supermarketa u odjelu mliječnih proizvoda dominira kravlje mlijeko, mliječni proizvodi od kravljeg mlijeka te se vrlo malo terapak pakovanja kozjeg mlijeka može pronaći. Menetalitet kupaca, ali i navika konzumiranja, specifičan miris i ukus kozjeg mlijeka, kao i količine na tržištu svrstavaju ovo mlijeko u "tragovima" na tržištu i ponudi. Većina prodaje je direktno na farmama koje se bave i proizvodnjom, a ujedno i preradom.

Ante Šarac nije odustao kada mu je bolest pokosila stado koza, danas ima dovoljno posla za cijelu obitelj i dva radnika

Trenutno u BiH nema preciznih podataka o kojim proizvodnim količinama se radi. Podatak UNDP iz Studje izvodljivosti uzgoja koza u BiH govori o 3.880 tona godišnje, što je sasvim sigurno nedovoljno za domaće i strano tržište. Ako se vratimo na činjenicu da je zdravlje na prvom mjestu i dokazima o pozitivnim zdravstvenim efektima kozjeg mlijeka, ostaje nada da će  promjenama navika konzumiranja mlijeka i povećanjem proizvodnje kozje mlijeko pronaći posebno mjesto na tržištu i konzumiranju.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor