Zašto uzgajati magarce - korist je višestruka?

Današnji magarac udomaćen je prije 8.000 godina, vodi porijeklo iz Afrike, a širenje na evropski kontinent išlo je preko mediteranskih zemalja. Radnu sposobnost, ove životinje, njegovu skromnost u pogledu hrane i vode posebno su cijenili poljoprivrednici, trgovci i putnici.

Prvobitno je korišteno magareće meso i koža, a kasnije se razvila radna uloga. Razvoj mehanizacije u poljoprivredi doveo je do toga da je uloga magaraca u svakodnevnom životu i radu čovjeka velikim dijelom potisnuta, navodi Jelena Klječanin, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS. Krajem dvadesetog vijeka magarac se rijetko sretao, mogao se vidjeti jedino u stadima nomada ili kao turistička atrakcija.

"Zadnjih godina ova nepravedno zapostavljena životinja ponovo pronalazi svoje mjesto. U današnjem vremenu, gledajući potrebe čovjeka, postoji više načina zbog kojih uzgoj magaraca može biti od koristi", ističe ovaj savjetodavac.

Magareće mlijeko sve traženije

Danas postoje farme koje su razvile svoju proizvodnju u pravcu proizvodnje magarećeg mlijeka, pružanja usluga agro-turizma, hipoterapije - druženje djece sa magarcima radi bolje socijalizacije i zbližavanje s prirodom. Sve značajniji su i kozmetički proizvodi napravljeni na bazi magarećeg mlijeka, za kojim vlada velika zainteresiranost. Posebno je ovaj proizvod bio tražen u periodu pandemije Covid-19.

"Magarice se sve češće gaje zbog mlijeka, koje se koristi kao dodatak ishrani za prevenciju i u liječenju nekih bolesti", kaže Klječanin, dodavši da one daju male količine mlijeka, maksimum je 5 decilitara dnevno u piku laktacije.

Na količinu mlijeka utiču brojni paragenetski faktori: ishrana, smještaj, način muže, stadij laktacije, a u dobroj mjeri i broj dnevnih muža. Zbog svega ovoga za jednu litru na našim područjima treba izdvojiti od 80 do 100 KM, a negdje i skuplje.

Prvo poskupljenje nakon 10 godina – litar magarećeg mlijeka 150 KM

Mlijeko ima slatkasti okus, savjetodavac pojašnjava da je razlog krije se u većem sadržaju laktoze. U odnosu na svima dobro poznato kravlje, magereće je prozirnije čemu je uzrok manji sadržaj mliječne masti. Kako većina autora ističe ono je po sastavu najsličnije majčinom, sadrži i do 60 puta više vitamina C u odnosu na kravlje, te vitamine A, D, E, visoke količine magnezija, kalcija, fosfora, kalija, cinka.

"Zbog povoljnog sadržaja imunoglobulina u ukupnim proteinima ima antibakterijska i antivirusna svojstva te sprečava razne upalne procese, preporučuje se kod prehlada, alergija, bronhitisa, dermatoloških oboljenja", ističe Klječanin te dodaje da je posebna blagodat to što jača imunitet kod djece i odraslih.

Svoju primjenu pronašlo je i u kozmetici, pa tako se upotrebljava za pravljenje raznih masti, krema, losiona i ljekovitih kupki. Legenda kaže da ga je koristila egipatska kraljica Kleopatra i da je za njenu mitsku ljepotu odgovorna upravo kupka od magarećeg mlijeka i meda.

Skromne životinje

U pogledu smještaja i ishrane ove životinje su veoma skromne. Objekti su uglavnom otvorenog ili poluotvorenog tipa koji treba da im obezbijede siguran zaklon od vremenskih nepogoda, kiša ili visokih temperatura. Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti, najčešće su živjeli od hrane koju su sami pronalazili. Posebno težak period po pitanju ishrane bila je zima, ali s dolaskom proljeća i bujanjem vegetacije vraćali su se u kondiciju.

"Danas u farmskom uzgoju, kada ovu životinju koristimo za proizvodnju mlijeka ili druge svrhe, uzgajivači se trude osigurati dovoljne količine kvalitetne hrane u skladu s dobrim poljoprivrednim praksama i Zakonom o dobrobiti životinja. Osnova obroka je paša i sijeno, a žitarice se dodaju po potrebi", pojašnjava savjetodavac, naglasivši kako su im mrkva, jabuke i generalno voće poslastica koju rado konzumiraju.

Izdržljive su i dugovječne životinje. Polno sazrijevaju u dobi od 12 do 18 mjeseci. Magarice se pripuštaju s 2 do 3 godine, najčešće u proljeće, dok se magarci mogu početi ranije koristiti u reprodukciji, ali u početku s manjim intenzitetom. Gravidnost magarice traje 375 dana s odstupanjem od +/- 25 dana.