Prvo poskupljenje nakon 10 godina – litar magarećeg mlijeka 150 KM

Deset godina od kako postoji farma magaraca u Zavidovićima "Mali farmer", vlasnik Alen Jusupović, prinuđen je podići cijenu mlijeka. Na to su ga, nerado kaže, primorala poskupljenja kukuruza i sijena. Tako će od prvog juna, jedan litar koštati 150 maraka.

Na ovoj, jedinoj pravno registriranoj farmi magaraca u BiH, vlasnik u šali kaže da svaku veče prebroji grla, a broj nikad nije isti. No, službeno ih je 110, zajedno odraslih magaraca, ždrjebadi i pastuha pubertetlija.

"Cijene su otišle u tačku. Tona kukuruza je prije dvije godine bila oko 290 maraka, sada je više od 800 KM, odnosno toliko sam platio prošli mjesec", kaže Jusupović.

Upravo toliko njegovi magarci pojedu tokom 20 dana i to dok su na minimumu s ishranom žitaricama. Kupuju i sijeno, odnosno bale: "Ne znam koliko će biti nova trava, pred kraj sezone je i cijena bala iz cijele BiH porasla. Mi smo najviše sa Sokoca nabavljali".

Poskupljenje sa strahom

Više cijene mlijeka početkom ovog mjeseca su najavili kupcima, Alen kaže pomalo sa strahom, jer još uvijek nisu sigurni kako će tržište reagirati. U ovom poslu su od 2012. godine i do sada nisu radili korekciju cijena. Već desetljeće jedan decilitar košta 10 maraka. To je inače dnevna doza za terapiju koja traje 10-20 dana.

"Vjerovatno će biti udar i smanjit će se prodaja. Kupci inače kupuju litar do dva za osnovnu terapiju. Ono tri dana može biti svježe, a sve preko se mora zalediti. Ako naruče litar, dobiju 10 bočica po 100 militara, od toga preporučujemo da sedam zalede, a ove tri mogu iskoristiti u prva tri dana svježe", pojašnjava.

Ljeti se dodaje dosta manje traži magareće mlijeko. Zimi je čak narudžbe potrebno praviti i do dva mjeseca unaprijed: "Tokom ljeta je manje respiratornih problema, upala pluća, bronhitisa, za šta se ono najviše koristi".

U prosjeku jedna magarica dnevno daje prosječno oko 2,5 decilitra mlijeka. U ljetnim mjesecima zna biti i više kada je ispaša, a zimi i manje jer se hrane sijenom.

"To je ono koliko mi ukrademo od ždrijebeta, jer sačekamo dva do tri mjeseca, pa tek onda počnemo uzimati", kaže naš sagovornik.

Zbog, kako ističe, nezgrapne klasifikacije, grla se vode kao autohtoni domaći magarac, a u suštini bi trebao biti hercegovački magarac iako ih je više u kontinentalnom dijelu.

Cijene kozmetike ostaju iste

Kako je riječ o porodičnom biznisu, interni je dogovor da u narednih mjesec – dva kozmetički proizvodi od magarećeg mlijeka neće poskupiti.

"Nadamo se stabilizaciji tržišta, a i ne želimo proizvoditi šok za kupce. Malo ćemo i mi stisnuti zube, sve su sirovine skočile, mi koristimo najviše maslinovo ulje, a poznato je da je sve poskupilo", zaključuje Jusupović.