Veterinari u BiH upozorili na potencijalno širenje kuge malih preživara

Veterinari u Bosni i Hercegovini i regionu sve glasnije upozoravaju na potencijalnu opasnost, širenje i nespremnost za sprječavanje pojave, a po potrebi i suzbijanja bolesti kuge malih preživara, koja je već prisutna na širem području Balkana. Zbog kretanja stoke i životinjskih proizvoda bolest može brzo da stigne i na naše područje, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

O prijetnjama i izazovima procjene rizika, brzom prepoznavanju i dijagnostici govorilo se i na prošlosedmičnom sastanku u Banjoj Luci, na kojem su se okupili predstavnici veterinarskih institucija i ustanova sa područja cijele BiH i regiona, a koje je organiziralo Društvo doktora veterinarske medicine RS. Bio je to jedan od prvih pokušaja stručnjaka da ukažu na potencijalni problem.

Širenje bolesti u Evropi

Zabrinjavajuće je širenje bolesti u Evropi i naglašava globalnu mobilnost bolesti, navode iz INZ-a, jer kretanje stoke i životinjskih proizvoda između zemalja može olakšati prenošenje virusa preko granica. Osim toga, pojava kuge malih preživara poklapa se s ponovnom pojavom drugih bolesti koje pogađaju stoku, kao što su afrička svinjska kuga i ptičja gripa.

"Pojava bolesti u Evropi izaziva zabrinutost za poljoprivrednu u vidu ekonomskih gubitaka i trgovinskih ograničenja. Iako nije opasna za ljude, širenje bolesti u životinjskim populacijama i dalje može imati indirektne efekte na javno zdravlje", istaknuli su iz Instituta.

Je li vrijeme da BiH preispita trgovinu proizvodima životinjskog porijekla sa EU?

Povećana upotreba veterinarskih lijekova, uključujući antibiotike, može doprinijeti nastanku bakterija otpornih na njih, što predstavlja prijetnju zdravlju životinja i ljudi. Za farmere i proizvođače stoke, kako dodaju, kuga malih preživara može biti ozbiljan izazov u smislu upravljanja zdravljem životinja i zaštite njihovih stada, navode iz INZ-a.

Prvenstveno pogađa ovce i koze

Morbillivirus malih preživara (Small ruminant morbillivirus, SRMV) ili Kuga malih preživara (Peste des pestis ruminants , PPR) je virusno oboljenje koje pogađa male preživare, prvenstveno ovce i koze. Goveda i svinje mogu se zaraziti ovim virusom, ali ne pokazuju kliničke simptome bolesti, te nemaju značajnu ulogu u širenju infekcije.
Bolest se najčešće širi tokom suhih i hladnih perioda godine. Procjenjuje se da je morbiditet 100 posto, a mortalitet i do 90 posto, a zavisi od vrste i starosti životinje, sekundarnih infekcija i virulentnosti virusa. Period inkubacije je kratak i iznosi od 2 do 7 dana.

Virus je osjetljiv na djelovanje UV zraka i većine dezinficijensa, te ga je moguće inaktivirati na 50 stepeni tokom jednog sata. Hlađenje i zamrzavanje konzervišu ovaj virus, te može preživjeti dugo u salamurenom i duboko smrznutom mesu. Prvenstveno se prenosi bliskim kontaktom zaraženih i zdravih životinja. Izlučuje se putem sekreta i ekskreta, a moguće ga je pronaći i u mlijeku. Sekundarni izvori zaraze su kontaminirana hrana i voda, stajnjak, pašnjaci i pojilice.

Način uzgoja životinja ima važnu ulogu u širenju bolesti. Životinje u slobodnom uzgoju ostvaruju bliski kontakt, te se kreću po urbanim i seoskim sredinama i na taj način pridonose širenju virusa u prijemčivoj populaciji.

Velike štete

Nekontrolisani i ilegalni transporti i trgovina stoke uz kretanje ljudi, kontaminirana oprema, hrana, voda, namirnice animalnog porijekla i prijevozna sredstva imaju veliki značaj u širenju kuge malih preživara.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), ukupan broj malih preživara u svijetu iznosi oko 2,5 milijardi od čega se preko 1,74 milijarde nalaze u zemljama u kojima je PPR prisutan. Godišnji ekonomski gubici dosežu čak 2,1 milijardu američkih dolara. Bolest je prijavljena u više od 70 zemalja Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Evrope.

Tokom 2024. godine, bolest je prijavljena u Grčkoj i Rumuniji što predstavlja trenutno nepovoljnu epizootiološku situaciju za kompletno područje Balkana.

Preporuke stručnjaka

Stručnjaci preporučuju brzo otkrivanje, ograničeno kretanje, eutanazija, neškodljivo uklanjanje, dezinfekcija. Dijagnostika obično uključuje laboratorijske testove kao što je PCR (lančana reakcija polimeraze) za otkrivanje virusne RNK ili serološke testove za identifikaciju antitijela. Simptomi kod životinja uključuju povećanu tjelesnu temperaturu, iscjedak iz nosa, konjunktivitis, stomatitis, respiratorni distres i gastrointestinalne probleme.

S obzirom na sličnost simptoma sa drugim bolestima, neophodna je temeljita diferencijalna dijagnoza. Imunizacija predstavlja preventivnu mjeru u sprječavanju širenja bolesti, ali strategije kontrole se u velikoj mjeri oslanjaju na dobre prakse biološke sigurnosti, karantin životinja i generalno poboljšanje zoohigijenskih uslova na farmama.

"Da bi ublažili opasnost od PPR-a, krovne nadležne evropske organizacije u korelaciji sa veterinarskim sektorom moraju poduzeti proaktivne mjere za borbu protiv ove bolesti. Neke od tih mjera podrazumijevaju vakcinaciju, nadzor i rano otkrivanje, biosigurnosne prakse, prekograničnu saradnju", napominju.

Pojava PPR-a u Evropi predstavlja sve veći izazov za zdravlje stoke i ekonomiju poljoprivrednog sektora. Efikasnim nadzorom, programima vakcinacije i međunarodnom saradnjom, širenje PPR-a može se kontrolirati, a rizik za zdravlje populacije malih preživara svesti na minimum. Kako navode iz INZ-a, potencijalno skoro širenje bolesti na zemlje regiona i Bosnu i Hercegovinu, zahtijeva stalni angažman cijele zajednice kako bi se osigurala zaštita domaće proizvodnje i u konačnici smanjili ekonomski gubici, istakao je u svom obraćanju veterinarima dr. Budimir Plavšić, predstavnik Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH).