Što je važno u stajskom uzgoju koza - savjeti za početnike

Stajski uzgoj podrazumijeva držanje koza u staji tijekom cijele godine. Omogućava primjenu najsuvremenijih tehnologija, mehanizacije i opreme u hranidbi. Kozarnik možemo izgraditi novi ili renovirati već postojeći objekt.

Prilikom izgradnje moramo voditi računa o lokaciji, veličini i visini prostorije te izboru krova, zidova i podova - tehničkim normama. Isto tako kako bi se koze razvijale i bile zdrave moramo im osigurati dobre uvjete života te stoga treba voditi računa i o temperaturi, vlažnosti, ventilaciji i osvjetljenju prostora u kojem one borave.

Izgled staje

Staja treba biti suha, prostrana, dobro osvijetljena i bez propuha, a pod ravan ili minimalno nagnut (ne više od 1%), napravljen od dasaka ili cigle. Jedno grlo treba imati 1,5 do 2 m2 podne površine, a prostor je poželjno svakodnevno održavati. Prozori trebaju biti 8 – 10% ukupne površine poda staje, udaljeni 1,5 m iznad poda, a visina staje trebala bi iznositi preko 2,5 m.

Pod u kozarniku može biti od dasaka, cigli, betonski, kameni, a u novije vrijeme su se pojavili specijalne smjese namijenjene za podove. Betonski i kameni podovi se ne preporučuju jer su hladni i zadržavaju vlagu. Važno je da je ležaj suh i topao, te ako se stavlja slama potrebno je osigurati 0,5 kg slame po kozi, a 0,2-0,3 kg slame po jaretu dnevno.

Visina objekta ovisi o planiranom broju životinja u kozarniku i o klimatskim prilikama u tom području. Kreće se od 2,25 m, za hladnija područja, pa sve do 3,0-3,5 m u područjima s višim prosječnim temperaturama.

Zidovi se najčešće grade od opeke, ali bi idealni bili oni od drveta, no zbog svoje cijene, stočari se rijetko odluče na to. Zidove je potrebno ožbukati do visine od 1,5 m. Najmanje jedan put godišnje potrebno je okrečiti zidove.

Moglo bi se reći da je krov najbitniji dio kozarnika. Često se pod krovom drži hrana za koze pa se zbog toga treba napraviti kvalitetno kako nebi prokišnjavao. Najčešće se radi od drveta, a za toplinsku izolaciju koristi se sloj mineralne vune (5 cm).

Oprema u kozarniku

Oprema u kozarniku podrazumijeva jasle, korita za koncentrat, pojilice i pomoćne pomične ograde.

Jasle mogu biti dvostrane ili jednostrane, viseće, s uspravnim ili kosim letvama, s koritom za koncentrat na dnu ili bez korita, s nogama ili bez njih, pokretne ili nepokretne. Rade se od drveta, metala ili njhovom kombinacijom. Treba ih postaviti na visinu od 0,3 do 0,4 m iznad prostirke, s tim da je potrebno omogućiti povremeno podizanje jasli ukoliko se koze drže na dubokoj stelji.

Pojilice u kozarnicima moraju osiguravati dovoljnu količinu svježe i čiste vode za životinje. Stoga je najbolje rješenje da kozarnik ima postavljene instalacije koje su priključene na stalni izvor vode. Osim što mora biti svježa, mora biti i odgovarajuće temperature između 12 i 20 stupnjeva.

Pomoćne ograde služe za odvajanje određenih grla ovisno o potrebama (grla u fazi parenja, bolesna ili ojarene koze).

Zašto ovnovi tuku ovce i janjad, ali i pastira

Pomoćni objekti u sklopu kozarnika

Pojedinačni boksevi za jarenje nalaze se u sklopu staje, a odvojeni su pregradama. Montiraju se po potrebi jer koza s jaretom ne provodi puno dana u njemu. Boksevi za prihranjivanje jaradi sastavni su dio kozarnika, pogotovo kod farmi koje su orijentirane na proizvodnju mlijeka jer se jarad često odvaja jako rano od majki pa na taj način dobivaju potrebnu hranu. Boks za rasplodne jarčeve mora biti dovoljno velik da se životinja može kretati u njemu, a može biti odvojen u staji ili izvan nje. Prostor za bolesne koze mora biti van staje, no ako se ipak nalazi u njoj mora biti udaljen od zdravih grla. Ispust se gradi pored dulje strane kozarnika i površinom minimalno mora biti kao staja. Dio ispusta  mora biti natkriven kako bi se životinje zaštitile od kiše, a ljeti od izravnog sunčevog svjetla.

Izmuzište se gradi kao zaseban objekt u sklopu kozarske farme. Važno je da mu lokacija bude takva da koze lako ulaze i izlaze iz njega. Oprema u izmuzištu treba sadržavati valove za koncentrat, stajalište, vakuum-pumpe, razvod podtlaka mlijeka i dezinfekcije, strojeve za mužnju, transport mlijeka te kadu ili automat za dezinfekciju.

Prostorija za čuvanje mlijeka služi za čuvanje mlijeka do odvoza ili do prerade.

Mikroklimatski uvjeti u kozarniku

Mikroklimatski uvjeti u kozarniku jedan su od osnovnih čimbenika koji utječu na zdravlje  životinja u uzgoju. Visokomliječna grla su jako osjetljiva na neodgovarajuću temperaturu, vlagu i na propuh u staji, pa ukoliko želimo zdrave i visokoproduktivne životinje, moramo im osigurati odgovarajuće mikroklimatske prilike u staji.

Temperatura zraka i vlažnost za odrasle životinje treba biti između u 10 i 15ºC, a za jarad između 15 i 20ºC. Važno je izbjegavati niske temperature i velike promjene temperature. Vlažnost ne smije biti manja od 60% niti viša od 80%, a optimalna je vlažnost  između 65 i 75%.

Staja uvijek mora imati svježi zrak. Možemo na krovu ugraditi ventilaciju ili na vratima te prozorima, ali mora biti izvedena tako da čuva toplinu. Staja mora biti dobro osvjetljena, a glavnu svjetlost koze bi trebala dobivati sa prozora. 

Higijenski uvjeti

Higijenski uvjeti akođer imaju veliku ulogu u zdravlju životinja. Potrebno je provoditi redovito temeljito čišćenje i dezinfekciju kozarnika i to najmanje dva puta godišnje. Na taj nači uništavamo patogene mikroorganizme koji izazivaju nastanak raznih bolesti.

Pravilna hranidba je ključna

Koze se hrane grubom voluminoznom hranom kao što je paša, sijeno, sjenaža, silaža, drvenaste biljke koje vole brstiti. Koze u hranidbi koriste čak 90 različitih biljaka. Zelenu krmu ili pašu mogu dnevno pojesti i do 14 kg, a dodavanjem sijena ta se količina smanjuje.

Kako najbolje i najprofitabilnije hraniti mliječne koze?

Žitarice tj. koncentrati (pšenica, zrno kukuruza, , ječam, zob) daju se kad želimo veću proizvodnju mlijeka ili prirast žive vage.

Mineralan blok za lizanje bitan je u hranidbi koji je i izvor natrija, vrlo važnog minerala za zdravlje koza.