Stiže nova era u štale: Robot će prvi put uzeti uzorke mlijeka u FBiH

Uvođenje novih tehnologija u poljoprivredu u početku često nailazi na otpor i sumnju, ali praksa brzo demantira skeptike. O izazovima i prednostima primjene savremenih tehnologija u mljekarstvu govorio je mr. sc. Sabahudin Tahmaz iz Federalnog zavoda za poljoprivredu tokom predavanja na temu "Kontrola mliječnosti u sistemu robotske mužnje".

Prisjećajući se ranijih promjena u proizvodnji, on se osvrnuo na razvoj opreme na farmama i nužnost prilagođavanja novim standardima.

"Ja se sjećam kad su bili sistemi 'riblja kost', to je bio totalni skepticizam – ne može to bez ruke, ne može bez ovoga, bez onoga. Međutim, tehnologija raste i mi se moramo prilagođavati tim svim tehnološkim procesima", istakao je Tahmaz na početku predavanja.

Sistem kontrole u robotskoj mužnji

Procesi automatizacije na farmama sve su češći, a jedan od razlog za prelazak na robotsku mužnju je i sve izraženiji deficit radnika. Kako je problem je naći muzače, problem su i sama izmuzišta – pa ako već servisiraju izmuzište, serviseri mogu servisirati i robota, a farmeri ne moraju plaćati radnike.

"Moj je cilj da kroz ove robote koji muzu krave radimo i kontrolu mliječnosti, odnosno uzimanje uzoraka mlijeka. I to mi je sada najveći izazov, isto kao što je bio kad sam počeo da radim kontrolne mliječnosti na farmama koje imaju 'riblju kost' ili roto izmuzište", navodi Tahmaz.

Dodaje kako se savremena tehnologija već znatno primjenjuje. Prema njegovim riječima, postupak kontrole važan je za stabilnost i zdravlje stada, a u osnovi ima tri primarna cilja: praćenje zdravlja krava, uvid u tačnu količinu mlijeka dobijenu u trenutku mužnje te praćenje kvaliteta i sastava mlijeka.

Tehnologija robotske mužnje omogućava izuzetnu preciznost u prikupljanju podataka. Osnovna pravila vezana za kontrolu odnose se na tačan broj krave i tačno vrijeme. Robot evidentira kada je krava ušla, kad je izašla, koliko je namuzla mlijeka, pa čak i po četvrtima znamo koliko daju mlijeka i ukupnu količinu.

"Bočica za uzorkovanje je vezana za kravu tačnim ID brojem, bar-kodom ili QR kodom. Svi brendovi koji proizvode robot mužnju predvidjeli su i uzimanje uzoraka mlijeka – bilo da je to dodatna oprema ili oprema unutar samog robota."

Automatski proces bez ljudskog faktora

Za razliku od tradicionalnih sistema, robotski sistemi samostalno vrše komplet pripremu i uzimanje uzoraka.

"ID krave funkcioniše tako da kad krava dolazi na mužnju, robot prepoznaje njen broj – ako ga nema, neće joj ni otvoriti vrata na boksu. Kad krava uđe, ide priprema bočice. Proces uzimanja uzoraka odvija se automatski. Ne uzima čovjek kao što je u sistemima 'riblja kost', gdje moramo uzeti iz lakto-kornera i nasuti u bočicu. Ovdje se automatski mlijeko prebacuje u bočice."

Krava ne treba živjeti od prosjeka: Kako podaci mijenjaju proizvodnju mlijeka?

Posebno je naglasio dijagnostička vrijednost podataka po četvrtima vimena.

"Svaka četvrt tačno se zna koliko daje mlijeka. Odmah možete vidjeti da ima problema ako krava ne daje ujednačeno mlijeko – znači da nešto nije u redu s tom četvrti vimena, da li je u pitanju mastitis ili nešto drugo. Bočice moraju da se tačno poredaju, maksimalno otprilike do 100 bočica, i moraju biti otvorene prilikom uzimanja uzoraka."

Koliko je funkcionalan ovaj sistem, trebalo bi biti poznato u skorijoj budućnosti. U Federaciji BiH do sada nije obavljeno nijedno takvo uzorkovanje, ali se očekuje da će ono biti provedeno uskoro na farmi u Sarajevu.

Pravila po ICAR standardima

Uzimanje uzoraka provodi se prema međunarodnim smjernicama (ICAR), a u nedostatku domaćih uputstava, primjenjuju se praksa i priručnici iz Hrvatske.

"Kad uzorak uzimamo samo od jedne mužnje, onda moramo preračunavati za sve ostale mužnje i imati interval između mužnji. Formula koju je ICAR propisao je povelika, ali funkcioniše."

Tahmaz napominje da postoje i jasna pravila u slučaju odstupanja ili grešaka u sistemu:

"Zapremina uzorka je standard od 25 do 40 ml – ispod ovoga aparat ne može raditi, a preko ovoga postoji linija na bočici koja se ne bi trebala prelaziti. Ako robot ne uzme uzorak mlijeka, sve je propisano procedurama šta raditi s tom kravom – ne možemo mi uzeti i nasuti mlijeko od druge krave. Što se tiče transporta i skladištenja, to je standardna procedura: prebacivanje u frižider i transport putem rashladnog uređaja."

Šta farmer dobija iz laboratorijskih analiza?

Rezultati analiza nisu samo formalnost ili administrativni zahtjev, već alat za upravljanje farmom.

"Farmer može odmah da vidi stanje preko broja somatskih ćelija. Već 15 godina radim na kontrolama i najveći broj ljudi traži rezultate dva do tri dana nakon predaje u laboratoriju, i to najviše zbog somatskih ćelija i zbog ureje. Protein, laktozu i mast otprilike svi znaju kakva je situacija, ali ove dvije stvari najviše interesuju."

Kako do savršenog obroka za visokomliječne krave?

Ovi podaci najvažniji su za veterinare i nutricioniste, dodao je. "Veterinaru ne treba da radi dodatne testove, on odmah ima direktan rezultat za tu kravu i broj somatskih ćelija. S druge strane, nutricionisti koji sastavljaju obroke čekaju ureju da vide kakva je situacija i na osnovu toga prilagođavaju ishranu."

I pored visoke automatizacije i naprednih softverskih rješenja, uloga čovjeka na farmi i dalje je nezamjenjiva.

"Kao što je prije bilo: 'ako ti je dobar muzač, dobra ti je i farma', tako je i ovdje. Radnik koji radi na robotu ili izmuzištu je ključni momentum. Možemo napraviti najbolju hranu, ali ako on neće da primijeti da krava ima problem s vimenom ili papcima, džaba sve. Oni su ključni, a danas ih je malo teško naći", istaknuo je mr. sc. Tahmaz.

Zaključio je kako Federacija BiH što prije treba da uspostav informacioni sistem za praćenje uzgojno-selekcijskog rada. Evidencija je, naglašava, ključ svega - podatke ne možemo držati u jednoj tabeli, mora postojati sistem koji obrađuje podatke.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor