Krava ne treba živjeti od prosjeka: Kako podaci mijenjaju proizvodnju mlijeka?

Na farmama muznih krava sve veći značaj imaju individualna kontrola mliječnosti, precizno određivanje obroka i primjena savremenih tehnologija. O ovim temama razgovaralo se na radionici "Praktična primjena rezultata analiza selekcijskih uzorka mlijeka na farmama muznih krava", održanoj u četvrtak, 15. oktobra, u Sarajevu.

O kontroli mliječnosti u sistemima robotske mužnje govorio je domaćin skupa, mr. sc. Sabahudin Tahmaz iz Federalnog zavoda za poljoprivredu.

Uskoro prvo robotsko uzorkovanje

Kako je pojasnio, za uzorkovanje mlijeka kod robotske mužnje potrebna je posebna oprema, odnosno ugrađeni sistem za uzimanje uzoraka ili dodatni aparat koji se priključuje na robota.

"Uzorci mlijeka se uzimaju za svaku kravu pojedinačno. Kada se sistem uspostavi, onda to ide lako jer većinu stvari radi robot. Znači, radnik koji je tu treba uraditi samo neke osnovne stvari", rekao je Tahmaz.

U Federaciji BiH do sada nije obavljeno nijedno takvo uzorkovanje, ali bi ono uskoro trebalo biti provedeno na farmi u blizini Sarajeva, nakon čega će se raditi analize mlijeka. Tahmaz je objasnio da se mlijeko tokom mužnje preko cjevčice usmjerava u kasetu s bočicama. Poenta je da se one poslože tako da prva bočica bude od krave koja prva ide na mužu, druga od druge i tako dalje.

"Kada krava dođe ponovo na mužu pipeta iz koje dolazi otkapno mlijeko tokom muže do kašete, ide ponovo na prvu bočicu, jer je sistem u robotu zapamtio gdje je bio položaj pipete i svaki put kad dođe krava bilo kojim redoslijedom on ide i stavlja pipetu na određenu poziciju", istakao je.

Naglasio je i kako je potrebno da Federacija BiH što prije nabavi informacioni sistem za praćenje uzgojno-selekcijskog rada.

Obrok za visokomliječne krave mora biti precizan

Profesor emeritus dr. Darko Grbeša sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio pristup formulaciji obroka visokomliječnih krava zasnovan na podacima, ističući da su visokomliječne krave posebno osjetljive na nedostatke, ali i višak pojedinih hranjivih materija.

Kako je pojasnio, hranidba se ranije uglavnom zasnivala na prosječnim vrijednostima hranjivosti krmiva i potreba životinja, iako one mogu značajno varirati.

"Primjera radi, ove godine u Slavoniji neke silaže kukuruza imaju 10 posto škroba, a neke druge 30. Dakle, vi ne možete računati prosjek, jer ako date premalo visokomliječnoj kravi, izazvat ćete ketozu, a kad date previše, udebljat ćete je, što će rezultirati lošijom plodnošću", kazao je Grbeša.

Rješenje vidi u savremenim sistemima koji omogućavaju brzu analizu hrane i potreba životinja te sastavljanje obroka prilagođenog konkretnoj kravi. Kao primjer naveo je Sjedinjene Američke Države, gdje, prema njegovim riječima, 67 posto farmi koristi senzore koji prate pokrete žvakanja krava i tako daju podatke o njihovoj aktivnosti pri hranjenju. Kamere mogu pratiti tjelesnu kondiciju životinja, dok analiza mlijeka pomaže u procjeni da li krava dobija odgovarajuće količine proteina i drugih hranjivih materija.

"Zato je presudno za farmu da ima internet i senzore, kao recimo ogrlice za žvakanje koje nisu skupe, 200 eura na četiri krave. Tako vidite je li krava dobila dovoljno kabaste ili voluminozne krme, je li dobila previše koncentrata i, kada to povežete s podacima analize mlijeka, možete tačno vidjeti kako ste je hranili i je li dobila upravo ono što joj treba i kada joj treba, bez velikog vlastitog angažmana", naveo je Grbeša.

Detaljnije o njegovom predavanju na temu "Data driven pristup formulacijama obroka mliječnih krava", kao i predavanju mr Tahmaza, na temu "Kontrola mliječnosti u sistemu robotske mužnje", imat ćete priliku čitati u narednim danima na Agroklubu.

Bogata zemlja, siromašna država

"Bosna i Hercegovina je bogata zemlja, ali siromašna država", rekao je dr Midhat Glavić, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu, predstavljajući podatke o tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda koje prati od 2009. godine. Poznato je da BiH količinski izvozi više mlijeka i mliječnih proizvoda nego što uvozi, ali je vrijednost uvoza znatno veća od vrijednosti izvoza.

"Količinski izvezemo čak za nekih 20 miliona kilograma više nego što uvezemo. Međutim, uvoz je vrijednosno maltene duplo viši. A razlog tome je što prvenstveno izvozimo proizvode iz tarifne grupe 0401, mlijeko, pavlaku i druge, koji imaju nižu vrijednost, a u strukturi uvoza više od 52-55 posto su sirevi koji su skupi", naveo je Glavić.

Dok uvoz pojedinih sireva, poput Edamera ili Gaude, smatra razumljivim, nelogičnim ocjenjuje to što je u BiH samo prošle godine uvezeno blizu 16 miliona KM svježeg sira, proizvoda koji se može proizvoditi i na domaćim farmama. Kao jedan od pravaca razvoja, vidi primjenu iskustava zemalja koje više potiču domaću proizvodnju i preradu na farmama.

"Ne moramo da izmišljamo toplu vodu, možemo samo otići do Slovenije, Austrije, Češke i vidjeti kako oni rade, kako su okrenuti domaćoj proizvodnji, na koji način stimulišu takozvane kratke lance snabdijevanja", rekao je Glavić, pojašnjavajući da se u tim zemljama potiču prerada na farmama i proizvodnja u vlastitim objektima poljoprivrednika.

Kompletnu prezentaciju Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda 2009. - 2006. možete pogledati ispod ovog teksta.

Dodao je da se proizvođačima osiguravaju i značajne subvencije kako bi povećali domaću proizvodnju i stekli veće povjerenje u vlastite proizvode i njihovu zdravstvenu ispravnost.

Grantovi za poljoprivrednike

Glavić je pozvao poljoprivrednike da prate stranicu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, jer bi, prema njegovim riječima, u narednih sedam do deset dana trebao biti objavljen poziv Svjetske banke za dodjelu grant sredstava u iznosu do 65 posto vrijednosti investicije. Minimalna vrijednost, kako je naveo, iznosi 85.000 eura, a maksimalna 250.000 eura.

"Mislim da će obuhvatiti i nabavku mehanizacije i opreme, sve ono što subvencionira i ministarstvo. Ukoliko vam bude trebalo raditi projekte, programe, vrata Zavoda su otvorena", dodao je.

Na radionici su predstavljeni i rezultati analiza mlijeka kao alata za procjenu zdravstvenog i metaboličkog statusa muznih krava, o čemu je govorio dr. vet. Emir Djedović, dok je Mario Sabljo, rukovodilac farme "Vita-Vi", predstavio individualnu analizu mlijeka kao alat za uspješno upravljanje farmom.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor