Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Higijena konja
  • 19.04.2020. 13:30

Štalska higijena kod konja: Zašto je važan izbor prostirke?

Na našim prostorima često se kao prostirka koristi slama. Pšenična ili od zobi, može biti udobna prostirka, ali se teško nabavlja, pri čemu mnogi konji vole da je jedu, što predstavlja potencijalni uzrok poremećaja varenja, u prvom redu kolika.

Foto: Vedran Stapić
  • 649
  • 22
  • 0

Higijena štalskog prostora je bitan uslov koji treba zadovoljiti, kako bi se konju omogućio kvalitetan smještaj bez ugrožavanja njegovih fizioloških potreba. Uz krečenje zidova bar jednom godišnje i povremenu dezinfekciju, boksevi se moraju redovno čistiti - izbacivati zaprljanu vlažnu prostirku i pokupiti prašinu, kako sa podova i zidova tako i sa viših dijelova tavanice, navodi Nenad Vujčić, stručnjak za stočarstvo.

Bojan Ugren i Luka Mitraković uzgajaju konje, baštine tradiciju i čuvaju je od zaborava

Često tolerisanje paučine koja se stvara u gornjim dijelovima štale neki pravdaju ulogom paukova u odbrani od muha. Ovakva pojava je ipak ružna, ukazuje na veoma lošu higijenu i ne može nikome služiti kao opravdanje.

Povedite računa o izboru prostirke

Na našim prostorima često se kao prostirka koristi slama. Pšenična ili od zobi, slama može biti udobna prostirka, ali se teško nabavlja, pri čemu mnogi konji vole da je jedu, što predstavlja potencijalni uzrok poremećaja varenja, u prvom redu kolika. Slama od ječma je oštra, često bocka i iritira kožu, mada se u kombinaciji sa slamom drugih žitarica može koristiti za ove namjene, a od zobi je opet ukusnija zbog čega je konji radije jedu, što nameće veći rizik od već pomenutih komplikacija.

Uglavnom je i izvor organske prašine koja iritira disajne puteve i može da dovede do hroničnog opstruktivnog oboljenja pluća. Zbog toga se kao alternativa traže drugi materijali, naročito u krajevima sa toplijom i vlažnijom klimom, gdje je mogućnost razvoja plijesni veća jer se pomenute respiratorne bolesti uglavnom dovode u vezu sa sporama plijesni.

Čistu piljevinu povremeno prskajte

Piljevina je prilično udobna i jeftina prostirka, dobro upija vlagu zbog čega je veliki broj vlasnika konja rado koristi. Čistu piljevinu valja povremeno prskati, da se ne bi dizala prašina koja može da nadraži disajne organe. Pored nje, u nekim zemljama se koristi sjeckana hartija pa čak i gumene obloge. Bez obzira na vrstu prostirke, sloj na kojem konj stoji mora biti što deblji.

Upotreba piljevine u poljoprivredi

Zastiranje boksa tankom steljom predstavlja veliku grešku, koja ni sa ekonomske tačke gledišta nije opravdana - sloj nedovoljne debljine upija malo vlage i nečistoće pa se veoma brzo prlja, tako da ga je neophodno mijenjati mnogo češće nego debelu prostirku. Osim toga, udobna, meka i debela stelja pruža konju priliku da legne i odmori se bez opasnosti da će se izguliti, što se redovno dešava kada je prostirka pretanka. Mokre i prljave dijelove stelje, pri tome, treba svakodnevno uklanjati, naglašava savjetodavac.

Uvijek ukloniti nepojedeni obrok prije dodavanja novog

Pored redovnog čišćenja prostirke, treba obratiti pažnju i na higijenu hranilica i pojilica - konjska pljuvačka se, miješa sa hranom i vodom praveći naslage u unutrašnjosti posude sa neprijatnim mirisom, što može dovesti do odbijanja hrane i vode.

Postoji tu još jedan problem, napominje Vujčić - vlažna zrnasta hrana počinje da fermentira i ako je konj kasnije pojede može doći do poremećaja varenja i mnogih gastrointestinalnih poremećaja. Jednom je već istaknut primjer klostridioze u zapatu gdje je kao dodatak korištena melasa. Površine jasala bile su pod debelom smrdljivom skramom koja je upravo nastala od ostataka melase i konjske pljuvačke. Zato je preporučljivo da se nepojedeni dio obroka uvijek ukloni prije nego što se da sledeći.

Važnost biosigurnosnih mjera

Zbog vladajuće pandemije korona virusa opšte održavanje higijene, prozračenost prostorija, a zatim upotreba i svih drugih biosigurnosnih mjera kao što su dezinfekcione barijere i na ulazima i izlazima iz objekata gdje se drže životinje, neškodljivo uništavanje leševa i drugo, mjere su koje preporučuju resorni instituti.

Danas bi nešto mogli naučiti od veterinara i stočara kada se radi o borbi s bolestima

S druge strane, unos novonabavljenih životinja na gazdinstvo, mora biti kontrolisan u smislu jasne identifikacije, porijekla i uz svu propratnu dokumentaciju koju izdaje ovlašteni veterinar.


Tagovi

Prostirka Štalska prostirka Konji Štalska higijena Piljevina Slama Biosigurnosne mjere Stelja Dezinfekcione barijere Klostridioza Organska prašina Pšenična slama


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]