Danas bi nešto mogli naučiti od veterinara i stočara kada se radi o borbi s bolestima

Da li su sanitarne i veterinarske mjere u stočarstvu pretjerane ?! One su kod nas uglavnom jače i strožije od onih u ostalim zemljama Europske unije. Prilikom ulaska u EU donijeti su takvi pravilnici i zakoni i morali su ostati. To su one raznorazne dezbarijere, dozvole, pregledi i slično. No, sada sam mišljenja da bi bilo dobro da su naši medicinari i ostali u stožerima zaštite od korona virusa učili od veterinara i stočara.

Ti danas ne možeš ući ni na jednu farmu da ne prođeš autom, kamionom ili biciklom kroz dezinfekcijsku barijeru. Na ulaz u prostorije, objekte, skladišta, pogone za preradu, klaonice prolazite nogama preko jedne limene plitice u kojoj je spužva namočena u neko dezinfekcijsko sredstvo. Poslije toga oblačite rukavice, navlačite neke krpe i najlone na noge i na sebe stavljate neka specijalna bijelo - siva odijela. Pri izlasku to se sve baca. U svinjogojske farme, tovilišta, ali i u rasplodne centre, hoću reći farme gdje su krmače i prasad, veterinar i radnici prije ulaska skidaju sve svoje sa sebe, tuširaju se i onda rade u tom svinjcu. Kada su gotovi ponovno idu na tuširanje i tek onda oblače svoju robu i idu van iz svinjca.

Prevencija prije svega, a tek onda liječenje 

Ako je bolest u jednom objektu jedno određeno vrijeme ne smije ići u drugi svinjac. U peradarstvu je još rigoroznije. Ne smiju radnici kući imati ni papigu, a kamoli golubove. Kada novinari žele napraviti reportažu iz peradarske pa i svinjogojske farme, nema ulaska i fotografisanja. Može radnik uzeti tvoj foto aparat i otići uslikati koke i gice. Ulaz u hladnjaču s mesom, voćem. Svejedno. Uvijek postoji nešto što morate napraviti da bi ušli. Da prisustvujete prašenju krmače u jednom reprocentru nema šanse, a do danas ste mogli prisustvovati rođenju djeteta bez ikakve prethodne kontrole i posebnih mjera.

Dolazili ste u cipelama u bolnicu u posjete, na preglede, prljavi, bez ikakve kontrole. Dakle, došlo je vrijeme da se ugledamo na stočare. Kada bismo uslovljavali ulazak u Konzum i druge trgovine životnim namirnicama da uđete kroz dezinfekcijsku barijeru, da poprskate ruke na ulasku nekim hemijskim sredstvom za dezinfekciju, korona bi se sporije kretala. Onima koji kišu i kašlju zaštitari će morati zabraniti ulazak, a tako je trebalo uvijek biti. Ugledajući se upravo na naučeno u veterinarskim pravilnicima da kod ljekara možete ući tek nakon pranja ruku. Bilo bi normalno da svaki put kada dođemo u neku čekaonicu kod ljekara, zubara i slično prvo operemo ruke.

U bolnicu ste mogli ući direktno sa smetlišta. Prljavi i znojni. Doći do kreveta bolesnika. Nikakva higijena i dezinfekcija, a kamoli obavezno pranje ruku. A probajte ući u svinjac ili peradarnik te u klaonicu ako se niste okupali i dobro dezinficirali, a vašu odjeću ostavili vani. 

Ne bi bilo problema da nastave s radom frizerski saloni i caffe barovi, ali u novim okolnostima. A to je dezinfekcija pri ulasku, tačno određen broj ljudi po kvadratnom metru površine i nema problema da kafići i razne birtije rade. Ulazak u trgovački centar kroz "dez“ barijeru, dezinfekcija ruku i dalja zabrana približavanja trgovcima moglo bi dovesti do toga da i dalje budu otvoreni razni trgovinski lanci. Dakle, pranje ruku i dezinfekcija i kultura pri prilasku jedan drugome bilo bi dovoljno.

Prije ulaska u trgovinu, bolnicu, Dom zdravlja - barem pranje ruku

Trebalo bi to i nakon završetka epidemije korona virusa postati pravilo. Pa nije normalno da svinji u sobu ne možete ući bez pranja i tuširanja, a da u posjet u bolnicu, starački dom ulazite direktno s ulice oznojeni i prljavi. Prostori gdje se pojavila bolest u stočarstvu se prvo isprazne. Općenito, tamo se sve životinje iz objekta ubiju. Normalno, nećemo ubijati ljude, ali potpuna dezinfekcija i pranje prostora u kojem je živio zaraženi u svakom slučaju. A ne ovako: čovjek ode u bolnicu jer se zarazio korona virusom, a onda u kuću par sati nakon toga ulete djeca, gosti, majstori i slično.

U stočarstvu postoji i vrijeme kada se objekt smije koristiti. Kažem, uvijek sam mislio da su stočari pretjerali zajedno s našim zakonodavcima. Sada vidim da nisu. Jer osnovna stvar veterinarskog posla je kurativa ili preventiva, a tek onda liječenje. Oni znaju kako se radi. E sada, kada sam dio onih koji to nisu znali upoznao sa stanjem u našim farmama gdje se uzgajaju domaće kravice, kokice i gice, sada treba uticati na potrošače, a i trgovačke lance da se moraju potruditi upravo iz tih naših prostora imati meso na policama. Ista stvar je kad je riječ o domaćem povrću i voću.

Rumunija je propisala da u svakoj trgovini mora biti najmanje 50 posto robe domaće proizvodnje. Mora. Ne kažemo da drugi u Europi ili Aziji ne znaju proizvoditi, ali veći smo katolici od Pape. Tako smo u tome jači od Europljana. Evo i jedan primjer. Pratim peradarstvo i probleme u toj branši najmanje 25 godina. U jednoj farmi u blizini Osijeka, u susjednoj Hrvatskoj, farmer ima 20ak objekata za proizvodnju jaja i uzgoj koka. I u svakom objektu nekoliko posebnih prostorija, toaleta u svakom od kokošinjaca i isto tako i kupatila.

Naučimo od naših veterinara i stočara kako prevenirati viruse i bakterije

I prije desetak godina on i ja išli u Švedsku i došli na farmu koka nesilica u podnom sistemu držanja uz korištenje ispusta. A on mene potapše kada smo ušli na farmu i pita jesam li nešto primijetio. Nisam ga razumio na što cilja. Pa kaže on jesi primijetio da smo ušli unutra i da nismo prošli kroz nikakvu dezinfekcijsku barijeru ni za automobil ni za nas pri ulasku u objekt.

Onda je slikovito rekao: Pa ja na svojoj farmi imam 20 wc školjki, a pogledaj ovdje na farmi nema ni jedan toalet. On ima sanitarni čvor u svakom objektu. Gotovo da ima i posebno za muškog, a odvojeno za ženskog veterinara. To je naša istina. Mi znamo kako se čuva zdravlje stoke. Naučimo od naših veterinara i stočara kako se preveniraju virusi i bakterije. Moramo i shvatiti da namirnice iz naše proizvodnje imaju znatno veću vrijednost. U stakleniku gdje se proizvodi paradajz probajte ući bez specijalnog odijela i dezinfekcije. Izletjeli biste istog časa naglavačke.

I na kraju, u stočarstvu, a i inače u domaćoj proizvodnji hrane, probajte reći da nećete vakcinisati svoje svinje, krave ili psa ili mačku. A da vidimo sada hoće li biti onih koji se neće htjeti vakcinisati protiv korona virusa. Naravno, kada bude postojala takva vakcina.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor