Proizvedite kvalitetno sijeno za stoku pravilnim đubrenjem livada

Uzgajivači stoke, prije svega ovaca i muznih krava, ali i oni koji se bave tovom junadi, kao osnov ove vrste poljoprivredne proizvodnje, moraju obezbijediti dobru ishranu životinja. Kada se govori o hranivima, teško je ne uzeti u obzir cijenu stočne hrane. Jedna od mogućnosti je da gazdinstva sama proizvode kabasta hraniva, čime će smanjiti troškove, a podići kvalitet. 

Dvije decenije dugo istraživanje stručnjaka u regionu bavilo se načinom kako đubrenjem prirodnih livada i pašnjaka mineralnim hranivima, doći do većih prinosa sijena.

Redovnim đubrenjem za sigurne prinose

Pravovremenim đubrenjem livada i pašnjaka može se dobiti prinos od čak 7 t sijena/hektaru. Tokom istraživanja otkriveno je da ako se samo jedne godine napravi prekid u đubrenju, prinos bi bio prepolovljen, a bez ikakve primjene hraniva prinos dostiže tek 1,8 t/ha.

"Ovo je jedna jeftina mjera pomoću koje se može povećati prinos zelene mase, a samim tim i prinos sijena. Time se obezbjeđuje jeftinija, ali kvalitetna kabasta hrana za ishranu ovaca i goveda", navodi savjetodavac za stočarstvo, Radosav Vujić.

Kako đubriti?

Količina azota, fosfora i kalija koji treba dodati tlu varira i zavisi od visinske zone kao i hemijskog sastava. Na osnovu hemijskih analiza uzoraka zemljišta koje se nalazi pod livadama i pašnjacima, došlo se do zaključka da su optimalne količine koje treba dodati 130 do 140 kilograma azota po hektaru, 70 do 80 kg fosfora i 50 do 60 kg kalija.

Da bi se dobio što bolji kvalitet, mora se odabrati i adekvatno vrijeme za primjenu đubriva, a to prije svega zavisi od biljnih vrsta koje rastu na tom području i ekoloških uslova. 

Tokom istraživanja došlo se do zaključka da nakon primjene đubriva na livadama i pašnjacima, u siijenu ima oko 67% dobre trave, 12% leptirnjača i oko šest odsto kvalitetnih zeljastih biljaka dok je procenat beskorisnih vrsta manji od 14 odsto. Ukoliko se izostane sa primjenom hraniva, analize su pokazale da se povećava njihov udio u sijenu.

Takođe se došlo do zaključka da nakon prekida đubrenja, travnjak slabi, prorjeđuje se i dolazi do degradacije biljnog pokrivača.

Stočari sami proizvode veće količine kabaste hrane

U pojedinim regijama prvi otkosi sijena bili su nešto slabiji, ali zato lucerki nije smetala proljećna suša.

"Imao sam četiri otkosa lucerke i sigurno će biti još jedan. Za silažu je skinut kukuruz sa 10 hektara i kvalitet je najbolji u odnosu na proteklih 10 godina. Mislim da bi ova godina mogla biti dobra, samo da su cijene poljoprivrednih proizvoda bolje, prije svega mislim na tov bikova i mlijeko", kaže Milan Milaković, stočar iz sela Mratišić, u susjednoj Srbiji.

Sjenaža spas za brdsko-planinske krajeve - kako ju kvalitetno spremiti?

Stočari, u cilju smanjenja troškova, prihvataju i savjete stručnjaka da sami proizvode značajne količine kabastih hraniva. 

"Postoje usjevi koje se mogu sijati u jesen, a u proljeće, kada se skinu, može se posijati silažni kukuruz, tako se dobijaju dvije žetve godišnje sa iste parcele. To na primjer, može biti stočni grašak i ječam od kojih se u proljeće može pripremiti kvalitetna sjenaža", pojašnjava savjetodavac.

Kada se koristi sjenaža u ishrani muznih krava, mliječnost im se povećava i do 25 odsto, što nije zanemarljivo, a značajne su i uštede jer se smanjuje količina koncentrata u ishrani. Ovakav vid hranidbe u potpunosti zadovoljava dnevne potrebe za proteinima, koji su inače deficitarni u obrocima svih domaćih životinja.