Sjenaža spas za brdsko-planinske krajeve - kako ju kvalitetno spremiti?

Kao u svim granama privrede i u poljoprivredi, radna snaga je u deficitu, pa su tako mnogi proizvođači u problemima prilikom spremanja sijena, a baš je za tradicionalni način njegova spremanja potrebna radna snaga, bilo da se radi sakupljanje u plastove ili baliranje u bale.

"Problem predstavljaju i klimatske promjene, pa tako su nam ljeta sa sve većim brojem kišnih dana, pogotovo u sezoni spremanja sijena. Čak i ako se sijeno pripremi, ono je lošijeg kvaliteta, često je sa prestarjelih livada i nerijetko više puta pokislo i sušeno. Sijeno lošeg kvaliteta tada čini osnovu obroka u zimskom periodu i odražava se kroz drastično smanjenje mliječnosti, negativno utiče na plodnost, odražava se na zdravlje životinja. Poljoprivredni proizvođači moraju da se oslobađaju tradicionalnih navika koje su ih zarobile i da uz struku uvode nove tehnologije i drastično mijenjaju način rada. Spremanje sjenaže je neminovno, ali i jedini spas za opstanak stočarske proizvodnje u brdsko-planinskim krajevima", rekao je Stojan Kozomara iz PSSRS.

Sjenažu je najbolje spremati od sijanih trava

Kako objašnjava, sjenaža je izuzetno kvalitetno kabasto hranjivo, iako je u svijetu rasprostenjeno, kod nas je relativno nov način konverziranja hrane. Prema sadržaju vlage, sjenaža se nalazi između silaže i sijena. Spremanje sjenaže sastoji se u košenju i provenjavanju zelene mase, s tim da provenjavanje, ukoliko je vrijeme lijepo, traje nekoliko sati. Na taj način hranljivi sastojci ostaju sačuvani ili zamotani u foliju, što nije slučaj kod spremanja sijena.

Stočari na koljenima: bikovi prerastaju, izvoz u Tursku još blokiran

Najbitnije je da je životinje rado konzumiraju. Sjenažu je najbolje spremati od sijanih trava (leguminoza i travno leguminoznih smjesa), a može se spremati i  od prirodnih travnjaka. Prednosti spremanja sjenaže u odnosu na sijeno dolaze do izražaja u kišnim danima, kad je nemoguće osušiti trave da se dobije kvalitetno sijeno. Dok je dovoljno da se samo malo umiri kiša i sjenaža se može spremati.

Kozomara objašnjava i da je kod spremanja sjenaže veoma važno ugrabiti momenat da se sa mehanizacijom može ući u parcelu, zatim da pokošena masa provene nekoliko sati i već se može balirati i omotavati, dok je kod pripremanja sijena proces mnogo duži. Pri nepovoljnim uslovima potrebno je sačekati, samo da se vrijeme malo ustabili, a po potrebi može se i po kiši kositi. Košenje je najbolje obaviti u prijepodnevnim časovima, odmah nakon skidanja rose, s tim da ni popodnevno košenje nije loše. Od zelene mase se može praviti sjenaža u trenčevima ili umotavati u rolo bale u PVC foliju.

Na kojoj visini kositi travu?

"Ne treba čekati da trava proklasa, već je treba kositi u prvom otkosu sa 25 do 40 cm visine. Tako se stvara mogućnost da tokom ljeta ima tri otkosa sa iste livade. Prednost ranog spremanja sjenaže je u tome što ona ne zavisi toliko od vremenskih prilika kao spremanje sijena. Dobija se mogućnost prihrane i bržeg rasta drugog otkosa. Dobija se veća količina i bolji kvalitet zelene mase", preporučuje ovaj stručnjak.

Traže dozvolu za klanje na pašnjacima - zbog dobrobiti životinja i kvalitetnijeg mesa

Napominje da se kvalitetna sjenaža može se spremiti i u silo objektima, bez ulaganja u specijalne i skupe objekte. Bitno je, kaže, da je širina preko 3 metra, da bi se omogućilo nesmetano gaženje traktorima po cijeloj površini. Prohodnost silo objekata s obje strane, kao i minimalna dužina od 10 metara, omogućuje lakše i brže kretanje traktorima koji gaze sjenažu. Punjenje objekata treba obavljati postepeno, u slojevima debljine od 20 do 30 cm, dok se prekrivanje radi kao i kod silaže.

Šansa je u udruživanju?

"Za spremanje sjenaže je potrebna adekvatna mehanizacija, traktori, rolo balirke, omotači, samoutovarne prikolice što predstavlja značajna ulaganja i problem za većinu proizvođača. Šansa je u udruživanju u poljoprivredne zadruge i udruženja proizvođača, kao što imamo primjer u Mrkonjić Gradu i Šipovu, gdje se više proizvođača različitog profila i veličine ujedinilo i preko grantova nabavilo mehanizaciju, koju zajednički koriste i čime su si olakšali posao", zaključuje Kozomara.