Prodaja argentinske govedine u EU pala na nulu?

Zatvorene granice, vozači kamiona u neizvjesnosti, stoka satima bez hrane i vode zbijena u malom prostoru, na putu, nisu jedini problemi uzrokovani pandemijom koronavirusa Covid-19. Gledajući širu sliku, ova situacija ima daleko snažniji uticaj na globalnu stočarsku proizvodnju. A stoka nije kila šećera ili konzerva graha pa će u skladištu pričekati još koji mjesec. 

Argentina će, čini se, po tom pitanju zbrajati najveće štete. Naime, pošiljke govedine iz te zemlje u Europsku uniju pale su gotovo na nulu, a prodaja u Kinu je niža od prošlogodišnjeg nivoa, navodi reuters. 

Zatvaranje restorana i usporen prijevoz

Na potražnju najviše utiče zatvaranje restorana i usporen prijevoz robe kao mjera za kontrolu širenja virusa. 

Posljednjih godina broj isporuka argentinske govedine je porastao, posebno podstaknut potražnjom u Kini, što je toj južnoameričkoj državi prošle godine pomoglo da poveća izvoz goveđeg mesa na 3 milijarde dolara. Izvezli su 845.877 tona mesa od čega je tri četvrtine otišlo u Kinu, a 9% od toga činio je izvoz u EU. 

Mario Ravettino, predsjednik ABC konzorcija argentinskih izvoznika mesa, koji predstavlja lokalne uzgajivače, ističe kako se izvoz govedine u Kinu, u martu smanjio za oko 15% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Širenje zoonotskih bolesti

Istovremeno, problem s isporukom stoke imaju mnoge zemlje članice EU. Dugo stajanje na granicama  povećava mogućnost zaraze i širenja zoonotskih bolesti.

Preko 200 opisanih zoonoza prijeti zdravlju životinja, ali i ljudi

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorava da stresovi povezani s rukovanjem i transportom mogu uzrokovati da latentne infekcije prijeđu u bolest. Veća je vjerovatnoća da će takve životinje zaraziti druge tokom putovanja ili nakon dolaska na odredište, a u mnogim slučajevima (npr. Salmoneloza) će povećati rizik oboljenja.

Strahovi od snabdjevanja mesom

Na ovu se krizu nadovezuje i zabrinutost zbog lanca snabdjevanja mesom. Naime, svako zatvaranje klaonica moglo bi dovesti do ograničenja snadjevenosti, povećanja cijena i konačno, problema poljoprivrednicima, kažu stručnjaci.

"Sistem klaonica je izuzetno ranjiv, jer iako je automatizacija sve veća, one i dalje u velikoj mjeri zavise od ljudskog rada. Ako je neko na klaoničkoj liniji bolestan, mora li se cijela linija samoizolovati i koliko dugo? Ako nema dovoljno osoblja, inspektora ili veterinara, to znači da postrojenje ne može raditi", rekao je za guardian Adam Speck, viši robni analitičar iz britanske kompanije IHS Markit.

Speck kaže kako su klaonice općenito posljednjih godina vrlo ranjiva tačka u lancu snabdjevenosti mesom. U SAD-u, prema podacima Instituta za dobrobit životinja, broj klaonica smanjio se s gotovo 8.000 koliko ih je bilo 1970. na nešto manje od 3.000 u 2018. godini. U Velikoj Britaniji je broj klaonica crvenog mesa opao otprilike s 1.900 koliko ih je bilo prije 50 godina na 249 u 2018. godini.

Problem su i radnici koje se za taj posao, a koji se u Britaniji plaća 13 funti na sat (oko 15 eura) ne može brzo podučiti. 

Dakle, izazova je mnogo, no ne preostaje drugo nego pratiti razvoj situacije i reagovati na vrijeme na najbolji mogući način.