Poplava jeftinog uvoza smrznute piletine uništila gansku peradarsku industriju?

Oliver Kumi je mladi čovjek iz Gane koji je sa još dva prijatelja prije pet godina pokušao, pomoću krijumčara, doći do Mediterana. Nažalost, putovanje se završilo neuspješno i tragično. U Libiji su njegovog prijatelja izboli nožem dok je pregovarao sa jednim trgovcem nakon čega se Kumi vratio u rodni Dormaa Ahenkro. Živi u baraci na maloj farmi kokoši gdje radi za oskudnu platu, no kako kaže, osjeća se sretno jer je izvukao živu glavu, piše italijanski Politico 

Gubitak posla glavni razlog odlaska

Kumijeva odluka da ode iz zemlje bila je povezana sa padom peradarskog sektora u Gani, koji je decenijama uspijevao u regiji koja okružuje njegov grad. Ali poplava jeftinog uvoza smrznute piletine od 1990-tih koja dolazi iz Evropske unije, Brazila i Sjedinjenih država uništila je industriju.

Prema nacionalnom udruženju peradi, strani proizvođači snabdjevaju više od 90% godišnje potrebe te zemlje s oko 250.000 tona mesa peradi.

Evropsko mlijeko lošeg kvaliteta uništava afričke stočare?

Uništenje nekada profitabilnog poslovanja, u zemlju je još više unijelo razdor. Gubitkom radnih mjesta, deseci hiljada ljudi, poput Kumija, migriraju svake godine u drugu zemlju. Poražavajući je i podatak Svjetske banke, da čak 23% stanovništva živi sa manje od 1,90 dolara dnevno. 

Nelojalna konkurencija

Evropski proizvođači predvodili su ovaj boom uvoza smrznute piletine. Prošle godine u Ganu su isporučili 175.000 tona, poređenja radi, 2003. samo 13.000 tona. 

Ganski poljoprivrednici kažu kako se ne mogu takmičiti s onima koji dolaze iz zemalja sa velikim subvencijama. Kako bi opstali, lokalni peradari gotovo su se u potpunosti prebacili na prodaju jaja koja donosi puno manju zaradu, ali su sa druge strane manje izloženi konkurenciji zbog poteškoća u transportu. 

Ministar poljoprivrede Owusu Afriyie Akoto rekao je za Politico da bi, u punom kapacitetu, sektor peradarstva mogao zaposliti više od 400.000 ljudi u državi od oko 30 miliona ljudi. Dodao je i kako su prethodne vlade dijelom krive za propast ovog resora, ali da se i ganski proizvođači sami više ne mogu nositi sa rastućom populacijom. 

Propala i najveća ganska farma

Uticaj ogromnog uvoza osjetila je i najmoćnija i najveća ganska farma Darko koja je do prije 20 godina snabdjevala više od 90% zemlje pilećim mesom i zapošljavala hiljade radnika. Danas tržište snabdjeva sa samo 10%. 

Znajući da se više ne može takmičiti po cijeni, kompanija pokušava stvoriti nišu tržišta visokokvalitetnih pilića za posebne prilike poput Božića ili Bajrama. 

Nakon 20 godina isplatit će im odštetu za oduzetu zemlju

Portparol Evropske komisije ukazao je na niz problema koji sputavaju ganske peradare, poput ograničenih objekata za klanje, nerazvijene saobraćajne infrastrukture i slabosti lokalne valute, povećavajući troškove uvezene hrane.

"Kako bi nadoknadila štetu, Gana uvodi uvozne carine na perad, od 30 do 35%“, rekao je portparol, dodajući kako ona može kontrolisati uvoz putem licenci, ali i da ne vjeruje kako su evropski proizvođači krivi za velike migracije ljudi iz zemlje. 

Kingsley Owusu, koji vodi malu farmu za proizvodnju pilića na periferiji grada u kojem Kumi sada radi, rekao je da su troškovi uvezene hrane za perad ogromni. "Uključujući troškove električne energije, redovno poslujem sa gubitkom. Mi nemamo vladu koja nas podržava i zato svi odlaze“, naglasio je Owusu. 

Polako vraćaju kontrolu nad tržištem

Ganski političari i poljoprivrednici uprkos svemu spremni su povratiti kontrolu nad svojim unosnim tržištem. Vlada trenutno pojačava proizvodnju kukuruza i soje, za koju se nada da će smanjiti troškove hrane za poljoprivrednike. Krajnji cilj je proizvodnja 40.000 tona peradi godišnje.

"Postoji hiljadu načina za rješavanje ovog problema", rekao je resorni ministar, sugerišući da vlada proučava necarinske prepreke koje bi mogle usporiti protok uvoza.