Oprez zbog ptičije gripe potreban i u BiH, šta kažu stručnjaci?

U Evropi su trenutno izolovani visoko patogeni sojevi virusa avijarne influence tip A, u najvećem broju slučajeva soj H5N8, a u nešto manjem H5N5, kod domaće živine i divljih ptica. Žarišta su prijavljena u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Norveškoj, Belgiji, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Ukrajini i Ujedinjenom Kraljevstvu. U svijetu su potvrđena slučajevi gripe u Tajvanu, Japanu, Kini, Kazakhstanu, Nigeriji, Južnoafričkoj republici, Južnoj Koreju, Avganistanu i Vijetnamu.

Naime, kod soja virusa H5N8, koji je u najvećem broju u 2020. godini potvrđen u evropskim zemljama, nije zabilježen prenos na čovjeka, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, mala je vjerovatnoća da do prenosa sa životinje na čovjeka i dođe.

Ptičija gripa se širi - šta činiti ako se pojavi i kod nas?

Kako smo nedavno pisali, zbog zabilježenog uzorka u Koprivničko-Križevačkoj županiji 17. novembra, izdata je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske kojom su određene dužnosti o onemogućavanju kontakta "domaće peradi i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, posebno vodaricama koje su najčešće izvori virusa".

Uskoro i u BiH ?!

Ured za veterinarstvo BiH još je u drugom mjesecu ove godine obavjestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi i u našoj zemlji.

Kako navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici, ptičija ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. - Klasična kuga peradi) više je nego dovoljan povod i razlog da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest. Riječ je o virusnom, akutnom oboljenju domaćih i divljih ptica. Veoma rijetko se javlja kod sisara, a pod određenim uslovima može da oboli čovjek.

Kako postupati sa mesom peradi ?

Kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost  jaja ili ipak maligni manifestovan kroz respiratorne, gastrointestinalne i nervne poremećaje, prestanak nosivosti i nagla uginuća ptica u visokom procentu, objašnjavaju stručnjaci iz ove institucije.

Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti, vlasnici peradi treba da sarađuju sa sa veterinarskom službom. Od domaće, najosjetljivije su kokoške i ćurke dok se kod pataka i gusaka pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje gripe na domaće ptice.

Kada se pojavi na gazdinstvu, dovodi do velikih ekonomskih gubitaka, ogromnih razmjera, koji se ispoljavaju kao uginuća i obavezna neškodljiva uklanjanja oboljelih jata, kao i kroz zabrane kretanja peradi i zabrane prometa ovih proizvoda.

Kako kažu u INZ, preporuke agencija za hranu potrošačima da meso i proizvodi od peradi koji su već obrađeni, nalaze se na tržištu i u prometu su, a s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

Poštovanje higijenskih mjera podrazumijeva pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane sa vrućom vodom i deterdžentom, odnosno, upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75ºC, a pri pečenju minimalno 180ºC.