Ptičija gripa se širi - šta činiti ako se pojavi i kod nas?

U izvještaju Svjetske organizacije za zdravlje životinja, u periodu od 1. januara do decembra 2020. godine, ptičja gripa je registrovana u 20 evropskih zemalja, među kojima su susjedne Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i nedaleka Slovenija.

Zbog zabilježenog uzorka u Koprivničko-Križevačkoj županiji 17. novembra, izdata je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske kojom su određene dužnosti o onemogućavanju kontakta "domaće peradi i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, posebno vodaricama koje su najčešće izvori virusa".

Potencijalna opasnost zbog migracija

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno od januara 2003. godine do 12. novembra 2020. u 17 zemalja prijavljeno 862 slučaja u kojima su ljudi inficirani ptičijom gripom A (H5N1). Od navedenih 862 slučaja, fatalnih je bilo 455 (53 odsto). Ipak, kako saznajemo iz saopštenja SZO, iako se virus može prenijeti na ljude, kroz kontakt sa mrtvim pticama ili kontaminiranom sredinom, među ljudima je, ipak, rjedak.

Ptičja gripa potvrđena u Hrvatskoj, pod nadzor stavljena farma purana

To potvrđuje i vladina agencija Public Health England iz Velike Britanije, iz koje su nadležni istakli krajem novembra da će prije Božića biti ubijeno preko 10.000 purana zbog ptičije gripe, a 4. decembra su registrovali još 26 novih slučajeva na svom području. Defra (Department for Environment, Food and Rural Affairs) objavilo je da se bolest može proširiti na perad i druge vrste u zatočeništvu kada divlje ptice tokom zimskog perioda migriraju iz kontinentalne Evrope.

Pregršt porudžbina za domaća jaja

Pored toga što je Agroklub često obavještavao o ovoj pojavi u svijetu, ali i u zemljama regiona, uzgajivač pilića i koka nosilja, Đorđe Zekonjić, smatra da domaći mediji nisu adekvatno informisali javnost o pojavi bolesti i da ne postoji saznanje da se kod nekog od proizvođača u jatu pojavio neki vid zaraze.

Ptičja gripa ne jenjava: U Poljskoj eutanazirano više od 900.000 nesilica

Uprkos novoj prijetnji prodaja domaćih jaja ne jenjava, saznajemo od Zekonjića koji je tog dana imao pregršt porudžbina.

"Postoji određeni period davanja AD kapi, odnosno vitamina za jačanje imuniteta pilića, ali još uvijek ne bih počeo da im dajem. Koliko bude rasla ozbiljnost situacije, paralelno s tim će se i postupati. Jer da bi u jatu od 350 kokošaka svaka imala svoj kavez i na dovoljnoj udaljenosti jedne od druge, potrebno je mnogo prostora, vremena i para. I, bar za mene, to je neizvodljivo. Najviše što mogu da uradim je da kokoške stavim u dvadesetak boksova, tako ih izolujem i barem malo smanjim mogućnost da se svi zaraze", kaže za Agroklub mladi uzgajivač.

Za sada bezbjedni u adekvatnim uslovima

Plac gdje drži piliće prilično je udaljen od naseljenog mjesta i nema mnogo divljih ptica.

"Zatvorene su tako da ne može da im priđe miš, mačka ili neka druga životinja. Određeni dio dana su na livadi, a noću su zatvorene u svojim jedinicama. Pazimo na higijenu, samo otac i ja imamo kontakt sa jatom. Vodu im dopremamo iz našeg bunara i stalno je mijenjamo. Kukuruza imamo baš mnogo u zalihama. Kupus kupujemo od lokalaca, djetelinu naberemo. Ne vjerujem da tu postoji neki rizik za sada", zaključuje Zekonjić razmatrajući opciju da se, u slučaju širenja epidemije, u tom periodu koncentriše na proizvodnju pilića.

"Još ne znam. Razmotrićemo sve, ali najvjerovatnije ćemo prestati neko vrijeme sa prodajom jaja."

Primjenjivati biosigurnosne mjere na farmama

Kao neophodne mjere, u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da je veoma važno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako i preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom. Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte sa peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni.

"Zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajne na farmama, kao što su golubovi, vrapci i druge jer one u prirodi mogu imati kontakta sa divljim plovnim pticama. Spriječavati kontakt domaće peradi sa drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izoluje cjelokupna populacija, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu sa oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju", navode iz Instituta i dodaju kako se na domaćim farmama sprovode rigorozne mjere dezinfekcije. Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se izolovana i posmatraju se četiri sedmice.

Ptičja gripa hara svijetom - izbila u 15 država, a najviše pogođena Mađarska

Veterinari i veterinarske stanice nadležne za ove objekte obavezno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Nadležni inspektori će u slučaju sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (Službeni glasnik BiH 35/10), kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, objašnjavaju iz Instituta.