Komina grožđa poboljšava prirast mase brojlera? Evo šta je pokazalo istraživanje

Otpad koji nastaje tokom proizvodnje vina mogao bi postati vrijedna sirovina za peradarsku industriju i pomoći u smanjenju upotrebe antibiotika u uzgoju pilića. Naučnici sa Cornell University, u Sjedinjenim Američkim državama, objavili su rezultate istraživanja koji pokazuju da komina grožđa, ostatak od prešanja koji sadrži kožice, sjemenke, peteljke i drugo,može pozitivno djelovati na zdravlje brojlera i poboljšati njihovu proizvodnju.

U vinskoj industriji svake godine nastaju goleme količine komine (tropa), a mnoge vinarije taj nusproizvod i dalje teško zbrinjavaju. Američki istraživači u njemu vide potencijalno održivo rješenje za peradarsku proizvodnju, posebno u kontekstu smanjenja upotrebe antibiotika koji se u SAD-u još uvijek koriste za poticanje rasta pilića.

Antibiotici pod pritiskom, alternative sve važnije

Dok su u Evropi, Kini i Brazilu antibiotski stimulansi rasta već zabranjeni zbog zabrinutosti oko antimikrobne rezistencije, u SAD-u se oni i dalje djelimično koriste zahvaljujući određenim zakonskim iznimkama. Ipak, proizvođači traže alternative jer bez antibiotika pilići sporije napreduju, češće obolijevaju i troškovi hranidbe rastu.

U istraživanju su naučnici uporedili učinak tropa grožđa s cink-bacitracinom, jednim od najčešće korištenih antibiotskih dodataka u hranidbi peradi. Rezultati su pokazali da je već dodatak od samo 0,5 posto komine u hrani imao gotovo jednak učinak kao antibiotik. Pilići su dobivali na težini, učinkovitije iskorištavali hranu te imali stabilnije zdravlje crijeva, čak i kada su hranjeni obrocima koji namjerno izazivaju upalne procese.

Pokus na 126 brojlera

Kako bi simulirali uvjete kakvi često vladaju u intenzivnom uzgoju peradi, istraživači su uključili 126 brojlera u pokusnu hranidbu. Pilići su dobivali obrok s 30 posto rižinih mekinja, sastojka poznatog po tome što može izazvati kronične i blage upale crijeva.

Grupa koja je primala samo takvu hranu pokazala je znatno slabiji prirast mase, a kod životinja su zabilježeni povećani nivoi proteina povezanih s upalnim procesima.

No kada je u hranu dodano svega 0,5 posto tropa grožđa, prirast tjelesne mase bio je najmanje 79 posto veći u odnosu na grupu bez dodatka. Učinkovitost iskorištavanja hrane bila je usporediva s rezultatima grupe koja je dobivala antibiotike, a pozitivan učinak zadržao se tokom cijelog 42-dnevnog istraživanja.

Potrošnja antibiotika u stočarstvu mogla bi porasti gotovo 30% do 2040. godine

Istraživači su analizirali i dvije fermentirane verzije. Jedna je fermentirana bakterijom Lactobacillus casei, poznatom iz proizvodnje jogurta i sireva, dok je druga tretirana kvascem Saccharomyces cerevisiae, koji se koristi u proizvodnji hljeba i piva. Iako je fermentacija blago smanjila ukupnu količinu polifenola, obje su varijante pokazale jednako dobre ili čak bolje rezultate od neobrađenog tropa.

Posebno se istaknula bakterijski fermentirana varijanta jer je povećala površinu crijevnih resica u tankom crijevu. Te strukture imaju najvažniju ulogu u apsorpciji hranjivih tvari i ukupnom zdravlju probavnog sistema.

Razvoj kružne ekonomije

Osim zdravstvenih koristi za perad, naučnici ističu i ekološki potencijal ovog pristupa. Globalna vinska industrija svake godine proizvodi milione tona tropa grožđa, od čega velik dio završava na odlagalištima ili u kompostu uz finansijske gubitke.

Kokoš koja donosi profit: Dollar Hen je klasični priručnik za uzgoj

Korištenje tog nusproizvoda kao dodatka stočnoj hrani moglo bi doprinijeti razvoju kružne ekonomije, smanjiti otpad i istovremeno pomoći u borbi protiv razvoja otpornosti bakterija na antibiotike.

Ako se rezultati potvrde i u komercijalnim uvjetima uzgoja, komina grožđa mogla bi postati učinkovita i ekonomski isplativa alternativa antibiotskim stimulansima u proizvodnji brojlera.