Potrošnja antibiotika u stočarstvu mogla bi porasti gotovo 30% do 2040. godine

Ako se postojeće poljoprivredne prakse ne promijene, globalna upotreba antibiotika u stočarstvu mogla bi do 2040. godine porasti za gotovo 30% i premašiti 140 hiljada tona. Pokazuju to najnovije procjene naučnika iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koje upozoravaju na potrebu hitnih promjena u načinu proizvodnje.

Prema tim procjenama, već u sljedećih pet godina potrošnja bi mogla porasti za gotovo 19%, dok bi bez dodatnih mjera do 2040. dosegnula čak 143.481 tonu, što je povećanje od 29,5% u odnosu na 2019. godinu.

Velike regionalne razlike

Analiza FAO-a pokazuje i značajne razlike među regijama. Azija bi i dalje trebala dominirati s oko dvije trećine ukupne potrošnje antibiotika u stočarstvu, dok se najveći rast očekuje u Africi, čak 40,8% do 2040. godine. S druge strane, u Sjevernoj Americi i Evropi očekuju se tek minimalna povećanja.

Uprkos zabrinjavajućim prognozama, ističu da postoje konkretne mjere koje bi mogle znatno smanjiti upotrebu ovih lijekova. Prema alternativnim scenarijima, optimizacija proizvodnje i poboljšanje zdravlja životinja mogli bi smanjiti potrošnju i do 57%, na približno 62 hiljade tona do 2040. godine.

Rimac pojasnio strategiju: Kako uzgajati prasad bez antibiotika?

Takav pad bio bi moguć kroz bolje upravljanje farmama, unapređenje biosigurnosnih mjera i povećanje učinkovitosti proizvodnje.

Naučnici pritom naglašavaju i važnost smanjenja ukupne biomase stoke, odnosno broja uzgajanih i prerađenih životinja, što direktno utječe na potrebu za ovim sredstvima.

Dosadašnja istraživanja koristila su metodu tzv. jedinice korekcije populacije (PCU) za procjenu intenziteta upotrebe antibiotika. No, ta je metoda često bila kritizirana zbog nedostatne preciznosti.

Nove metode praćenja potrošnje

Kako bi se to poboljšalo, istraživači su razvili novu metodu, konverziju biomase stoke (LBC), koja uzima u obzir stvarnu masu životinja i razlike među vrstama, proizvodnim sistemima i veličinom stada. Time se omogućuje preciznije praćenje ukupne biomase, odnosno ukupne mase životinja namijenjenih prehrani.

Važnost smanjenja upotrebe antibiotika prepoznata je i na međunarodnom nivou. Čak 47 država već se obvezalo smanjiti korištenje antimikrobnih sredstava u stočarstvu za 30 do 50 posto do 2030. godine. Dodatno, brojne zemlje podržale su i deklaraciju Opće skupštine UN-a kojom se predviđa značajno smanjenje njihove upotrebe.

U tom kontekstu FAO je pokrenuo i inicijativu RENOFARM, program usmjeren na smanjenje potrebe za antimikrobnim sredstvima u poljoprivredi kroz održivu transformaciju prehrambenih sistema. Program državama nudi smjernice za politike, tehničku pomoć i jačanje kapaciteta kako bi se smanjila ovisnost o lijekovima, uz istovremeno očuvanje produktivnosti.

Zaključno, FAO upozorava da će bez sustavnih promjena u stočarstvu globalna potrošnja antibiotika nastaviti rasti, što može imati ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi i životinja. Istovremeno, dostupna rješenja pokazuju da je smanjenje moguće, ali samo uz koordinirane i pravovremene mjere na globalnojm nivou.